o
Mostujte sa nama
Arhiva
Paul Gaugin - Ragazza con mango

Home · Arhiva ·
Novi broj · Obavjestenja · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 105 (16 - nova serija)

Godina XXIV juli-srpanj/avgust-kolovoz 1998.
Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Ahmet Kurt
INTERNET
Novi informacioni sistem

Maj 1998.

Danasnja situacija sa Internetom neodoljivo me podsjeca na pocetak 60- tih godina. Tada su se sva carinska raja ponedjeljkom u sest sati popodne skupljala u "Fronti" u LIRI da bi gledala na televiziji Sportski pregled. Ako je VELEZ igrao u gostima i pri tome izvukao dobar rezultat guzva je bila neopisiva. Za pet godina svi su imali televizore u kuci, a Fronta je ostala prazna. Za pet do sedam godina situacija ce biti ista. Sve kuce u Mostaru bit ce prikljucene na Internet, a kompjuter ce postati ono sto on u stvari i jeste, - obicni, ali neophodni kucanski aparat, kao sporet ili usisivac.


Bill Gates je tvorac imperije Microsoft, firme koja pravi kompjuterske programe i bez konkurencije je najveca na svijetu. Pomenuti Bill je najbolja potvrda starinske poslovice da "Bog nekom da pamet, a nekom ne da". On je u osnovnoj i srednjoj skoli bio jedan sramezljivi djecak sa plantazom bubuljica na licu, nosio je naocale debele kao u rahmetli Lile Kupusije, mog komsije sa Carine, stalno je smrkao, a kad bi bio u blizini neke cure usta bi mu se svezala od straha. Ukratko - bio je momak koji bi u Mostaru odmah dobio nadimak "Sline", a svi bi mu u razredu udarali klempe. Dok su njegovi drugovi igrali lopte, on je sjedio u kuci i matematicki dokazivao tvrdnje tipa: "Kada udjes u neku zgradu zasto lift nije nikad na prizemlju".

Taj Sline je danas, samo zahvaljujuci svojoj pameti, u svojim 40-tim godinama najbogatiji covjek na svijetu a pravi i prodaje sto bi se reklo havu, zrak to jest kompjuterske programe koje ne mozes viditi osim njihove "ambalaze" - CD-ploce. Proslo je doba Henri Forda.

Pomenuti Bill kaze: "Ako uzmemo da su automobilska i kompjuterska tehnika prije 10 godina bili na istom tehnoloskom nivou, onda je danas, 1998. godine, kompjuterska tehnika u poredjenju sa automobilskom toliko odmakla, da bi autoindustrija da bi drzala korak, morala imati najluksuzniji Mercedes koji ide 1.000 km/sat, trosi dvije kapi benzina na 100 km i kosta 2 DM".

Sve ovo sam napisao da bi citaoci shvatili da ce ovaj tekst zastariti u trenutku kad zavrsim pisanje.

Sta je Internet

Kao sto samo ime govori Internet je mreza izmedju mreza. Preko Internet mreze moze se primati i slati tekst, slika, zvuk i video, sto znaci da je to takav medij koji ima odlike novina, radija i televizije, telefona, telefaksa i telegrama te video-telefona. Informacije se prenose preko normalnih telefonskih veza, kablovskih ili bezicnih kao i posebnim vezama specijalnih korisnika.

Kako je nastao Internet

1961. godine ministarstvo odbrane SAD dalo je vodecim americkim univerzitetima tajni zadatak da smisle i naprave takav kompjuterski sistem koji ce biti otporan na sovjetske nuklearne udare. Sistem je trebao povezivati americke univerzitete, kao centre znanja, i vladine ustanove, kao centre odlucivanja. Do tih godina kompjuterska mreza je imala oblik zvijezde. Postojao je centralni kompjuter u sredini od kojeg su se zrakasto sirile veze do perifernih kompjutera. Razumljivo je da u slucaju kidanja veze periferni kompjuter nema mogucnosti uspostavljanja neke druge veze i postaje sasvim beskoristan.

1969. godine stvorena je mreza ARPANET. Sistem je sada napravljen u obliku paukove mreze. Nije vise bilo centralnog kompjutera, a slucaju kidanja i unistenja jednog dijela mreze poslata informacija sama pronalazi "prohodan" put do korisnika kome je poruka namijenjena.

1972. godine Norveska, kao zemlja koja lezi na putanji lansiranja ruskih nuklearnih raketa prema SAD, bila je prva koje se prikljucila na ARPANET mrezu. Mreza se siri veoma brzo, prvo izmedju univerziteta a kasnije se prikljucuju ostali korisnici i pojedinci.

1989. godine mreza se internacionalizuje i dobija ime INTERNET.

Ko je vlasnik Interneta

Internet nema vlasnika u smislu neke centralne uprave niti bilo ko moze kontrolisati i ogranicavati sadrzaj na mrezi. Internet ima tzv "anarhisticku arhitekturu" to jest siri se sam od sebe i niko ga ne moze kontrolisati. Mnoge zemlje sa manjkom demokratije kao Kina i Burma pokusale su, bez uspjeha, cenzurisati sadrzaj na mrezi. Svaki takav pokusaj sistem prepoznaje kao kao atak na mrezu i automatski zaobilazi to "zarazeno" mjesto. Mnogi naucnici predvidjaju da ce Internet u 21. stoljecu biti najvaznije orudje u sirenju demokratije. Pa ko to sve odrzava i iz kakvog interesa, logicno se pita citalac. Prije svega tu su hiljade i hiljade univerziteta, ustanova raznih profila, vladinih organizacija, a najvaznija su komercijalna preduzeca.

Troskove usluga koje svaki pojedinac moze besplatno dobiti na mrezi prvenstveno se finansiraju iz reklamnih poruka koje prate pojedine usluge na ekranu. Telefonske kompanije i ostali vlasnici sistema veza imaju veliki interes za sirenje Interneta. Internet veza je obicna telefonska mreza, s tom razlikom sto placas cijenu za lokalni razgovor bez obzira s kime si trenutno u kontaktu. Samo jedna organizacija pomaze da Internet mreza funkcionise. To je ISOC (Internet Society).

Upotreba Interneta dozivljava veliki procvat od kada su se pojednostavile komande i smanjili zahtjevi za nivoom potrebnog znanja koje je morao imati korisnik Interneta. Prije je onaj koji sjedi za kompjuterom i zeli doci do neke informacije morao imati veliko znanje i poznavati komplikovane UNIX komande. Uvodjenjem grafickog prikazivanja (Gopher sistem 1991. godine) komande su se drasticno pojednostavile i omogucile kucnu upotrebu Interneta. Prakticno nije potrebno bilo kakvo znanje, komande se izvrsavaju pritiskom na pojedinu rijec ili sliku na ekranu.

Podrucja upotrebe Interneta

Ahmet Kurt - Biscevica cosak
 
Internet je nezamjenjiv u obrazovanju. Vec danas djaci i studenti tesko da mogu savladati potreban nivo znanja bez upotrebe podataka koji su dostupni na mrezi. Istrazivanje, igre, zabava, reklama, kontakti, diskusije, kupnje i prodaje su samo neka od podrucja u kojima se koristi Internet mreza.

Kako funkcionise Internet

Do danas u Internet mrezu je ukljuceno oko 60.000 raznih kompjuterskih mreza iz cijelog svijeta. Na primjer jedna od tih mreza pripada americkim fakultetima, druga je mreza japanskih muzeja, treca mreza kompanije Ford, cetvrta mreza grada Parisa, peta mreza vlade Australije i tako dalje do 60- hiljadite mreze. Sve te mreze imaju svoje posebne protokole i sisteme- jezike na kojem medjusobno saobracaju i drasticno se mogu razlikovati jedna od druge. Da bi dijelovi razlicitih mreza mogli medjusobno komunicirati stvoren je jedinstveni protokol- jezik na kojem se odvija sobracaj unutar Interneta. To jeTCP/IP protokol (Transmission Control Protocol i Internet Protocol). Ovo je glavna saobracajna regulativa, a postoji i masa drugih.

Da bi mogao naci trazenu informaciju, adresu, svaki prikljuceni kompjuter na mrezi ima svoju jedinstvenu adresu. Ne postoje dvije iste adrese na svijetu. To je regulisano pomocu DNS sistema (Domain Name System) koji omogucuje da se kompjuteri mogu medjusobno pronaci pomocu IP-adrese koja se sastoji od cetiri skupine brojeva odjeljenih sa tackom. Domain (ili DNS-server) ili domena, kako nas svijet kaze, je kompjuter u cvoristu Internet mreze. Oni su svrstati u razlicite nivoe, to jest jedan domain ima mozda ma hiljade domain ispod sebe i tako dalje prema nizem i visem nivou. Najveci nivo je Topdomain koji se nalazi na nivou jedne drzave. Svaka drzava ima svoju jedinstvenu oznaku od koje poslana informacija pocinje traziti zadanu adresu.

Naprimjer adresa BiH je ba, Hrvatske hr, Svedske se, Velike Britanije uk i tako dalje. Jedino SAD imaju sest raznih registracija svrstanih prema posebnim korisnicima i to:

com - komercijalna preduzeca
net - prikljucene mreze
edu - fakulteti
gov - vladine ustanove
mil - vojne ustanove
org - ostale organizacije

Kada vidis neku od ovih oznaka na adresi znas u kojoj se zemlji nalazi ta informacija, to jest server na kojem je pohranjena.

Drugi vazan uredjaj u Internet mrezi je Router. To je sistem koji ima ulogu telefonske centrale. Informacija putuje od routera do routera, a taj joj uredjaj pronalazi najbrzi put do trazenog mjesta (servera ili domene). Router je saobracajac koji stoji na raskrsnici puteva. Informacija kada dodje do njega pita ga za daljnji najbrzi put, on se "raspita" pa je upucuje do slijedeceg "saobracajca" i tako dalje do krajnjeg odredista.

Ako si uputio elektronsko pismo tetki u Kanadu, pismo je doslo do obale Atlantika, ali je podmorski PTT- kabel prekinut (zakacila ga podmornica), Router vraca pismo preko Evrope na jug Afrike, odatle ga slijedeci saobracajac upucuje u Australiju pa preko Tihog okeana i SAD pismo ipak stize tetki, i to sve za nekoliko sekundi. Ako Router ne moze pronaci trazenu adresu (u 99 % slucajeva adresu si krivo napisao) pismo ti se za nekoliko minuta vraca sa porukom da ta adresa ne postoji.

Mada to niko pouzdano ne zna racuna se da danas svakodnevno Internet mrezu koristi 150 miliona ljudi, a taj se broj svake godine uveca za 256 %. Registrovano je 1,3 miliona domena, servera u 214 zemalja svijeta. Racuna se da ce u SAD 1999. godine svako drugo domacinstvo biti prikljuceno na Internet mrezu.

Sta moram imati da bih koristio Internet

Da bi mogao koristiti usluge koje pruza Internet moraju se ispuniti slijedeci uslovi:

1. Moram biti telefonski pretplatnik

2. Moram imati kompjuter, PC ili Macintosh

Kompjuter mora zadovoljavati minimalne tehnicke uslove da bi se mogao sluziti Internetom. Moras imati najmanje 386-procesor i program Windows 3.1 za PC ili Performa 450 i sistem 7.0 za Macintosh.

Minimalna radna memorija (RAM) kompjutera mora biti 8 MB, a jako je pozeljna veca. Sa MB se oznacava kapacitet memorije to jest koja kolicina informacija moze stati na to mjesto. 1 MB se sastoji od 1.000 kB. 1 kB se sastoji od otprilike 1.000 slova (bajtova). Jedna gusto kucana stranica teksta sadrzi oko 2.000 slova, sto znaci da na nju moze stati 2 kB informacija. Prema tome izlazi da 1 MB odgovara kolicini informacija koju sadrzi knjiga od 500 stranica.

3. Moram imati modem. Sta je modem?

Da bi objasnili sta je modem moramo reci nekoliko rijeci kao funkcionise kompjuter. Sve sto vidite na ekranu; tekst, slike, crteze i drugo stvoreno je pomocu nula i jedinica. Kompjuter je u stvari vrlo glup, on razumije samo sta je 0 i 1. 1 znaci upaljeno, 0 znaci ugaseno. Svi moguci znakovi stvoreni su na taj nacin. Na primjer slovo "A" u tom tzv binarnom sistemu da bi ga kompjuter mogao razumjeti pise se 01000001. Taj jedan znak koji se sastoji od osam nula ili jedinica zove se bajt. Modem je vrlo vazan i sluzi da te digitalne signale (upaljeno-ugaseno) pretvara u zvucne telefonske impulse i obratno. Kada saljes neku informaciju sa svog kompjutera u mrezu modem pretvara digitalne signale u zvucne, a kada primas neku informaciju postupak je obratan.

Modemi su jos uvijek usko grlo u Internet sistemu, to jest ne pretvaraju dovoljno brzo signale iz jednog u drugi sistem. Taj problem mozemo lako predstaviti sa jednom cijevi kroz koju protice voda precnika 1 metar koja se odjednom (modem !) suzava na precnik od 1 centimetar. Kapacitet modema trebao bi biti najmanje 28,8 Kbps, a pozeljan je od 56 Kbps. Modem se moze posebno kupiti (eksterni), a u novijih kompjutera on je vec ugradjen unutar sasije kompjutera. Prilikom kupovine kompjutera to je vazno pitanje.

4. Moram biti Internet pretplatnik

Da bih mogao pristupiti Internet mrezi neophodno je da budem pretplatnik. To znaci da moram placati mjesecnu pretplatu da bih preko servera firme ciji sam pretplatnik mogao uci u mrezu te imati svoju posebnu adresu. Kad startujes Internet program ti ustvari zoves telefonski broj firme ciji si pretplatnik. Koliko dugo ces biti ukljucen u mrezi zavisi od toga koliko imas para. Naime za vrijeme dok si ukljucen u Internet vrti se tvoj brojcanik kod PTT-a i otkucava minutazu i pare po cijeni za lokalne razgovore. Vrijeme koje si proveo na Internetu placas skupa sa telefonskim racunom i to nema veze sa tvojom Internet pretplatom.

Kao Internet pretplatnik obicno imas pravo na E-mail i Homepage, licnu stranicu, na serveru te firme velicine od 2 do 10 MB.

5. Moram imati Internet program

Dva najpoznatija programa su Netscape Navigator i Microsoft Internet Explorer. Jedan od tih programa dobijes skupa sa Internet pretplatom. Kako na ekranu izgledaju oba programa mozes vidjeti na slikama dalje u tekstu.

Koliko to sve kosta

U zapadnim zemljama mjesecna pretplata iznosi izmedju 30 i 60 DM. Vrijeme utroseno na Internetu racuna se po cijeni za lokalne telefonske razgovore. U prosjeku jedan sat dnevno na Internet mrezi mjesecno kosta oko 60 DM sto skupa sa pretplatom iznosi od 90 do 120 DM za jedan mjesec.

Koje usluge pruza Internet

Internet mreza ima osam raznih kanala (usluga) kojim se mozemo koristiti. Svi nemaju istu vaznost i tezinu, a koriste se za:

E - mail

Elektronska posta je usluga na Internetu koja se najvise koristi. Umjesto da nekome pisemo pismo, mi poruku otkucamo na kompjuteru i posaljemo preko mreze. Kako to funkcionise.

Ovako: Posiljalac ukljuci kompjuter, prikljuci se na Internet, upise adresu primaoca, napise pismo, ili kopira pismo koje je ranije napisao, te pritisne odredjeno dugme i posalje pismo. Pismo preko servera firme ciji si pretplatnik dalje preko Routera putuje do servera firme ciji je pretplatnik primalac i pohranjuje se u njegovo "postansko sanduce".

Kada primalac upali kompjuter i prikljuci se na Internet na ekranu dobija indikaciju da je dobio pismo. On uzima pismo koje ga ceka na serveru firme ciji je pretplatnik, cita ga, ili ga kopira na disketu ili disk svoga kompjutera.

Danas, vlasnik najmanje piljare vise ne moze sebi dozvoliti da na njegovoj vizit-karti nema E-mail adrese. Da bi imao svoj E-mail ne moras imati kompjuter niti biti Internet pretplatnik.

Kako? Fino. Jedno od najvecih trzista na svijetu je trziste informacija. Stotine hiljada firmi se bori da sazna kakve proizvode potrosaci zele, kakve su im navike, sta misle, vole li bijeli toaletni papir ili onaj sa cvjeticima, koliko puta sedmicno mijenjaju carape itd. Kod mnogih Internet firmi mozes imati besplatno svoje postansko sanduce kada ispunis formular (na ekranu) u kojem ispunis trazene podatke; cime se bavis, sta volis, hobi, te kolika su ti godisnja primanja. Ovo iz razloga da ti ne salju reklame za jahte ako ti je plata 400 DM. Na kraju formulara ti odlucis da li tvoje podatke oni mogu koristiti na trzistu informacija i da li zelis primati reklamne poruke. Ovako skupljene podatke Internet firme dalje prodaju na trzistu informacija.

Ima veoma mnogo firmi kod kojih mozes imati besplatno E-mail, a najpoznatije su:

http://www.hotmail.com
http://www.yahoo.com
http://www.geocities.com
http://www.bigfoot.com
http://www.juno.com
http://www.poboxes.com
http://www.starmail.com
http://www.usa.net
http://www.mailcity.com

Veoma je dobro imati E-mail na nekoj od ovih adresa jer onda mozes slati i primati poruke bez obzira na kojem se mjestu u svijetu nalazis. Kao prilog pismu mozes slati slike ili zvucne poruke, nesto otpjevati li ispricati. Svaki seoski politicar koji drzi do sebe ima E-mail. Ovaj nacin komuniciranja sa glasacima uzima sve vise maha. Naprimjer mozes nesto pitati predsjednika SAD, a nezamislivo je da ti za nekoliko dana ne dobijes odgovor.

U svakoj E-adresi ima jedno cudno slovo kao perec, @ koje na engleskom znaci at-prema. Prije @ pise se kome se pismo salje, a poslije @ gdje se pismo salje.

Ahmet Hurt - @ vrata
 
Evo primjera sa mojom adresom
ahmet_kurt@hotmail.com

Primalac je Ahmet Kurt, a postansko sanduce se nalazi u firmi Hotmail koja je komercijalno preduzece iz SAD (oznaka com). zmedju slova ne smije biti razmaka, a kod nekih firmi veoma je vazno razlikovati mala i velika slova. Ja preporucujem da adresa uvijek bude sa malim slovima, manja je mogucnost greske.

Tvoja pisma niko ne moze citati, posto samo ti znas sifru kojom se otvara tvoj "postanski pretinac".

World Wide Web

World Wide Web, WWW, 3W, ili Web je najpoznatija usluga koju Internet pruza i sve vise postaje sinonim za cijelu mrezu. To je sistem trazenja informacija pomocu hipertexta, ili linkova. Na nekoj stranici, pretpostavimo, o aligatorima sa Floride vidite tekst pruza "Vrijeme u svijetu" koji je podvucen i drugacije je boje nego ostali tekst. Kliknuvsi misem na taj tekst zovemo i dobijamo na ekranu stranicu koja se nalazi, recimo u Parizu. Na toj stranici vidimo Podvucenu rijec "NATO". Kliknuvsi na nju dobijamo iz Brisela stranicu IFORA u BiH. Tu opet vidimo rijec "Mostar". Pritiskom na rijec dobijamo vremensku prognozu za Mostar iz staba NATO-a koja je namijenja vojnicima u Bosni i Hercegovini.

Tako, samo za nekoliko sekunda mi se prebacivamo sa jednog mjesta u svijetu na drugo, a informacija prolazi sav onaj put opisan kod E-maila.

Znaci da je WWW tehnika cija je brzina nesto malo sporija od brzine misli.

Link moze biti ne samo tekst nego i slika, crtez ili bilo sta na ekranu. Svaka stranicu ima svoju adresu, URL (Uniform Resource Locator), a ne postoje dvije iste adrese na svijetu. Na stranici moze biti tekst, slika zvuk i video.

Posto je vazno razumijeti sta onaj cudni tekst u jednoj adresi znaci, to cemo objasniti na primjeru jedne stranice na kojoj je pjesma Alije Kebe "Amrina kletva". Adresa ili URL je:
http://www.geocities.com/Paris/Bistro/1347/mostar9.html

http - znaci protokol (Hyper Text Transport Protocol) pomocu kojeg se prenosi Web stranica od servera do korisnika.
www - znaci sistem pomocu kojeg se mogu koristiti linkovi za dobijanje odedjene informacije.
geocities - je ime servera (domene) na kojem se nalazi ta stranica. To je firma Geocities iz Santa Barbare u Kaliforniji.
com - oznake drzave u kojoj je server. U ovom slucaju to je komercijalna firma iz SAD (com).
Paris - to je ime jednog od desetak odjeljenja ove firme u kojim su pohranjene Internet stranice raznih vlasnika.
Bistro - to je ime jednog od stotinjak pododjeljenja odjeljenja "Paris".
1347 - to je ime moje stranice (Homepage) koja se skupa sa ostalih hiljadu stranica nalazi u pododjeljenju "Bistro". Znaci da ova firma opsluzuje milion korisnika.
mostar9 - to je ime fila, jednog dijela stranice.
html - oznacava vrstu fila, to jest kompjuterski program pomocu kojeg je stranica napisana da bi izgledala onako kako je mi vidimo na ekranu. Taj program se zove Hyper Text Markup Language.

Na mrezi postoji oko 100 miliona stranica, vecina njih je napisana u HTML-programu dok je oko pola miliona stranica napisana u JAVA programskom jeziku koji velikim koracima osvaja svijet. Java je novi jezik pomocu kojeg mozes praviti mini programe i koji je baziran na programskom jeziku C++. To su kompjuterski jezici koji se razlikuju od ranijh jezika (Basic i drugi) otprilike koliko raketa od leteceg balona. Praistorijska cudovista u Spilbergovom filmu Jurasik park izgledaju onako stvarno jer su napisana u jeziku C++.

Kada se kaze stranica ili homepage ne misli se na jednu stranicu teksta. Ta stranica moze sadrzavati zaista samo jednu stranicu ili sadrzavati informaciju koje odgovaraju sadrzaju 10 knjiga po 500 strana (10 MB). Sta se sve moze naci na tim stranicama? Jednostavno receno, ne postoji polje ljudske djelatnosti koje nije obradjeno i prezentirano na mrezi !!

Internet je ogledalo citavog svijeta. Tu mozes naci potjernice Haskog suda za Radovanom Karadzicem i ostalim opuzenim za ratne zlocine, mozes naci konkurs za slobodnim radnim mjestima u SAD i ostalim industrijskim zemljama, savjeti kako se obrezivaju vocke, zatim stranicu na kojoj su inserti i slike iz 40.000 filmova i biografije 10.000 glumaca, hiljade i hiljade video igara, stranicu MTV-a sa muzikom, mozes se uciti voziti MIG-29, mozes naruciti ljubavnicu (ili ljubavnika) za jednu noc, kupovati i narucivati robu. Ukratko - sve.

Ne treba ni spominjati ogromne mogucnosti za ucenjem i obrazovanjem, hiljade naucnih radova, korisnih tekstova o svemu i svacemu za svaki uzrast.

Upravo ovih dana Bill Gates sa Rusima vodi pregovore oko kupovine ruskih satelitskih fotografija. Rusi su 60-tih i 70-tih godina snimili svaki grad na svijetu koji ima 100.000 hiljada i vise stanovnika. To su one fotografije visoke rezolucije na kojima se moze prepoznati predmet velicine pola metra. Posto su Rusi u krizi, prodaju sve sto mogu, pa su se sjetili i ovih snimaka. U igri je suma od 100 do 300 miliona dolara. Bill Gates misli te fotografije plasirati na Internet cisto radi nase razonode i zabave. Smisao njegove poruke je da danas nauka i tehnika razbija svaku tajnu i prijetnju, pa tako nekad super tajne dokumente moze gledati svako na Internetu, a bit ce i zadovoljstvo pogledati svoj grad iz satelita pa onda uvecati svoju mahalu, pa kucu, pa avliju pa vidjeti da li si u trenutku nadlijetanja ruskog satelita sjedio u avliji i pio kafu.

Kako naci zeljenu informaciju u tom mnostvu? Da bi posjetilac Interneta mogao naci temu koja ga zanima izmedju 100 miliona raznih clanaka na mrezi postoje tzv "motori-trazioci" ili "pauci" koji za nekoliko sekundi pretraze sve kompjutere-servere na svijetu koji su prikopcani na Internet i sadrze homepages- stranice. Ti pauci mogu prepoznati 13 milijardi raznih rijeci na skoro svim pismima svijeta i na ekranu vaseg kompjutera napisu koliko se puta trazena rijec, slika, ime i prezime ili recenica pojavljuje na stranicama koje su prijavljene toj odredjenoj firmi. Tih firmi ima mnogo, a najveca i najpoznatija je AltaVista.

Svako moze besplatno imati svoju stranicu kod mnogih firmi, ne moras imati cak ni svoj kompjuter, a kamoli biti pretplatnik Interneta. Evo adresa tih firmi:

http://www.geocities.com
http://www.10mb.com
http://www.angelfire.com
http://www.cybercity.hko.net
http://www.yi.com/home
http://www.homefree.net
http://www.gldb.com
http://www.USAonline.com
http://www.pagelist.com
http://www.mkn.co.uk/freepages

Talk i IRC

Ovo je usluga na mrezi koja je najpopularnija kod omladine i djece. Sa Talk uslugom razgovaras sa jednom osobom, to jest kucas tekst na tastaturi kompjutera, dok sa IRC (Internet Relay Chat) razgovaras sa vise osoba istovremeno.

Na ovaj nacin djeca se uce komunikaciji medju ljudima, izgradjuje svoju licnost i samostalnost, a uce se brzom razmisljanju. Neki momcic treba brzo smisliti i poslati odgovor na zajedljivu primjedbu neke curice da je dosadan, a prica mu bez veze. Chat je kao izmisljen za djecu u pubertetu kada su sramezljiva i nesigurna u sebe, a zgodno je udvarati se nekoj djevojci i pisati joj da si lijep kao slika iako imas krnjave zube, a usi su ti kao blatobrani.

Newsgroups

Newsgroups oznacava NNTP (NetNews Transfer Protocol) pomocu kojeg se odrzavaju elektronske konferencije o svemu i svacemu. Trenutno je u toku 14.000 diskusija o raznim temama koje su podijeljene u grupe. Najveca grupa je USENET. Koje su teme? Tesko bi bilo izmisliti neku temu o kojoj se vec ne diskutuje. Na primjer o tome koje su gliste najbolje kao mamac za ribu, kako se prizivaju duhovi, dokazi da je zemlja ravna kao tepsija, pa sve do super naucnih i ozbiljnih tema. Izaberi temu koja ti odgovara i ukljuci se u diskusiju. Mozes napisati svoje misljenje koje ce procitati svi diskutanti, a mozes samo jednoj osobi u grupi obrazloziti svoj stav ili mu replicirati.

Mailing lists

Slicno kao Newsgroups, s tom razlikom sto se sve diskusije salju direkt u tvoje elektronsko postansko sanduce, a tvoje odgovore takodje saljes putem E-maila.

FTP

Pomocu File Transfer Protocol-a (FTP) saljes i primas filove kao na primjer programe, slike, video igre i ostalo. Na mrezi postoji stotine hiljada filova koje mozes besplatno kopirati.

Telnet

Telnet je najstariji u Internet mrezi. Pomocu Telneta mozes se ukljuciti u neki drugi kompjuter i koristiti njegove programe. U tom slucaju tvoj kompjuter ima ulogu terminala.

Gopher

Gopher je predhodnik Weba koji je koristio sistem linkova. To je ogromna baza podataka podijeljena u razna poglavlja. Svi podaci su tekstualni bez slika. Najvise je u upotrebi u skolama i univerzitetima.

Kakvi zakoni i obicaji vladaju na Internetu te kojim jezikom se komunicira

U pravilu Internetom se ne smije siriti i popularisati tri stvari:
- vjerska netrpeljivost i mrznja
- fasizam i rasna diskriminacija
- pornografija
Svaki vlasnik servera na kojem imas svoju stranicu te upozorava na te uslove.

Sve tekstove, slike i zvukove mozes jednostavno prekopirati na svoj kompjuter. Pri tome trebas voditi racuna da sav sadrzaj spada pod zakon o autorskim djelima. U zapadnim zemljama ako neko sazna i tuzi te sudu zato sto si kopirao neku njegovu fotografiju, tekst ili logotip mozes biti kaznjen novcano ili zatvorskom kaznom do dvije godine. Nije kaznjivo staviti link na svoju stranicu za neku fotografiju ili tekst sa tudje stranice, ali ovde vladaju pravila dobrog ponasanja pa predhodno pitas vlasnika za dozvolu.

Kao i u obicnom zivotu tako i na Internetu vladaju nepisani obicaji. Ti nepisani obicaji zovu se netiquette (etika na mrezi). Trebas se izrazavati kulturno, uvazavati svaciju licnost i misljenje, a svoje poglede argumentovati. Ne smijes nikom prijetiti i vrijedjati ga. Na svaki E-mail odgovoriti, makar sa zahvalom sto je neko nasao vremena- da ti pise. Pisati nesto samo velikim slovima ima isto znacenje na Internetu kao u svakodnevnoj komunikaciji derati se na sagovornika.

Mozda ce te nekad zasvrbjeti prsti kada ugledas E-adresu neke licnosti sa prostora bivse Jugoslavije koja je direktno uticala na tvoj zivot, pa ces pozeljeti napisati joj nesto uvredljivo. Suzdrzi se od toga. Uz tvoje pismo ide i adresa mjesta sa kojeg si poslao elektronsko pismo. Bolje je napravi stranicu koja ce objasniti sta je doticna osoba uradila i plasiraj na mrezu. To je djelotvornije.

Ako se bojis da neces biti pravilno shvacen mozes upotrebiti graficke znakove koji se prave od slova "O", tacaka, zagrada i zapeta i koje imaju medjunarodno znacenje za odredjena stanja duha i raspolozenja.

Na Internetu mozes upotrijebiti bilo koji jezik. Naravno da ce te razumjeti najveci broj posjetilaca Interneta ako se koristis engleskim jezikom. Na Altavisti stranicu koja je napisana na engleskom, francuskom, italijanskom, njemackom, spanskom ili portugalskom jeziku mozes jednostavnim pritiskom na dugme prevesti na neki od tih jezika.

Internet danas i sutra

Biti u Internet mrezi znaci biti u centru dogadjanja. Mozes zivjeti u nekom zabacenom selu u Tibetu na 4.000 metara nadmorske visine, a ako imas Internet ti si potpuno u toku sta se u velikom svijetu desava. Pratis vijesti, najnovije trendove u muzici, modi, filmu, nauci, pratis na koji nacin svijet razmislja, uporedjujes svoja saznanja i poglede, jednostavno osjecas svijet oko sebe, osjecas da si i ti stanovnik te Velike basce.

Vec danas Internet je stvorio svoju posebnu kulturu i ima velik uticaj u svim sferama zivota. Na televiziji i u casopisima mogu se prepoznati reklame koje su pravljene pod uticajem grafike koja se koristi na Internetu. Stvorena su nova zanimanja kao webmaster, webdizajner i ostala zanimanja vezana za izradu materijala koji se plasira na mrezu. Ti momci i djevojke zaradjuju danas izmedju 4.000 i 10.000 DM mjesecno, a na trzistu je potreba za tim zanimanjima velika.

Pored nesumnjivog napretka u sirenju informacija i obrazovanja Internet je donio i probleme. Na mrezi je masa pornografskih i homoseksualnih slika, reklama za drogu ili savjeta kako upotrebiti kucne hemikalije i lijekove za drogiranje. Tu su paralelni rjecnici na 20- tak jezika za sve ruzne rijeci koje vaspitana djeca ne upotrebljavaju. Nije rijedak slucaj ranjavanja djece jer su na Internetu pronasli recept kako od kucnih deterdzenata napraviti bombu. Covjek ne moze shvatiti kakvih sve manijaka zivi pod kapom nebeskom! Postoje programi koji se mogu instalirati na kompjuter i koji cenzurisu pornografske slike ili pojedine kljucne rijeci.

Ti programi analiziraju tijelo, mjere razmake na slici i previse razgolicene dijelove tijela pokrivaju sa crnim kvadratima. Medjutim kao sto smo vec rekli kompjuter je glupa masina pa ce tako i na sliku svinje staviti crni kvadrat jer svinja ima istu boju i slicne proporcije tijela.

Postoje bolesti vezane za Internet. Kao sto se lijece zavisnici od droga ili alkohola, tako je klasificirana bolest zavisnosti od Interneta. Mnoga djeca i odrasli ne mogu se odvojiti od kompjutera, zapustaju skolu i posao, pa im je potrebno bolnicko lijecenje.

Danas postoje IP- telefoni (Internet Protocol) tako da mozes razgovarati sa nekim u Australiji po cijeni za lokalne razgovore. Do kraja 1998. godine moci ce se koristiti Internet preko digitalne televizije. Masovnim uvodjenjem videokamera u Internet mrezu (vec danas to mozes sam instalirati za manje od 200 DM) moci ces iz Mostara komunicirati sa tetkom u Kanadi na slijedeci nacin:

- Ujutro joj posaljes E-mail - Tetka eto nas veceras na sijelo!
- Navece se okupi familija ispred televizora, prikljucite se na Internet, napravi se kafa, a isto uradi i tetkina familija. Vi vidite tetkin dnevni boravak u Kanadi (masala, boravka u tetke!) na svom televizoru, a tetka cuje i vidi vas, tako da sijelo moze poceti sve po cijeni telefona za lokalne razgovore.

Ne podsjeca li vas ovo na knjgu Georga Orwela "1984" - Veliki Brat te posmatra!

Kako se ide u buducnost kompjuteri ce postajati sve manji i sve brzi, a masovnim prikljucenjem na mrezu vise neces znati gdje prestaje tvoj kompjuter, a gdje pocinje mreza. Novi Microsoft-ov operativni sistem Windows 98 je korak prema tome, maksimalno integrise tvoj kompjuter u mrezu i obratno.

----oOo----

Internet pruza fantasticne mogucnosti za analizu broja pojavljivanja odredjenih rijeci na mrezi, sto samo po sebi pokazuje koliko su koje licnosti ili pojmovi medijski zanimljivi.

Na ALTAVISTI sam analizirao pojedine rijeci i licnosti koje mogu biti vezane za Mostar u periodu od 21. marta 1986. godine (pocetak na Internetu) do 25. aprila 1998. godine.

Prvo sam uzeo rijec "mostar" i trazio koliko se puta mostar spominje na Altavisti u pojedinim periodima.

Broj pojavljivanja rijeci Bosnia i ostalih mjesta u BiH u poredjenju sa Mostarom izgleda ovako:

Bosnia
Sarajevo
Mostar
Tuzla
Banjaluka
Srebrenica
Zenica

127.588 puta
.48.043 puta
.11.716 puta
...8.617 puta
...6.241 put
...4.792 puta
...2.508 puta

Ahmet Kurt - Sadrvan

Ako uzmemo tri grada priblizne velicine kao Mostar, dva iz bivse Jugoslavije koja nisu vezana za rat, (Podgorica i Maribor) a koji su na razlicitim stepenima razvoja i jedan iz Norveske (Trondheim), zemlje koja je prva poslije SAD ukljucena u Internet onda to izgleda ovako:

Podgorica
Maribor
Trondheim

..1.937 puta
11.821 put
46.185 puta

Kao usporedba sa ovim podacima grad New York se spominje 3.145.000 puta, London 1.623.000 puta, a Paris 994.000 puta.

Kako su ovo podaci samo sa AltaViste i sa Web stranica moze se reci da bi ukupan broj pojavljivanja gore pominjanih rijeci trebalo povecati za jos jedan put da bi dobili ukupan broj spominjanja na Internetu.

Homepages, stranice na Internetu na kojima se spominje Mostar mozemo podijeliti u pet glavnih grupa i to:

1. Novosti i informacije evropskih i svjetskih institucija koje su boravile ili borave u BiH, kao EU, UN, Sfor, Ifor, NATO, Crveni krst, Soros i ostali. 50 % svih homepages na kojima s spominje Mostar spada u ovu grupu.

Informacije ovih organizacija su uvijek korektne, blagovremene i tacne bez ikakvih komentara i svrstavanja na bilo koju stranu. Tu mozemo naci mnogo zanimljivog materijala i izvuci mnogo zakljucaka. Naprimjer iz godisnjeg financijskog izvjestaja Soros fondacije mozemo vidjeti da su kulturne institucije i pojedinci iz Mostara, kada se uzme u obzir velicina i stradanje grada dobile stotinjak puta manje sredstava nego naprimjer Sarajevo ili Tuzla. Jedini pojedinac iz Mostara koji je dobio pomoc za svoj umjetnicki rad u iznosu 1.000 DM je pjevac Ilijaz- Iza Delic. U isto vrijeme masa pojedinaca iz Sarajeva i Tuzle dobijalo je po 10-tak hiljada maraka za postavke izlozbi od tri slike, te hodalo preko bijela svijeta o trosku Sorosa. Ovde se, valjda mogu primjeniti one dvije narodne, - Ko je blize vatri taj se i ogrije. I - ko umije njemu dvije.

2. Drugu grupu homepages na kojima se spominje Mostar cine stranice svjetskih novinskih kuca. Mogli bi reci da u ovu grupu spada oko 30 % stranica.

Sve poznatije novine na svijetu imaju i svoje Internet izdanje. To je uglavnog koncentrat stampanog izdanja sa po jednim ili dva udarna clanka. Kako su pocela Internet izdanja novina tiraz listova se znatno smanjio, pa izdavaci stalno balansiraju izmedju potrebe da budu na Internetu i broja tiraza. Novine ipak jos nista ne moze zamijeniti. Nece valjda covjek ujutro sjediti uz kompjuter i piti kafu. Ali ima i takvih.

U zadnjih godinu dana pojavila su se Internet izdanja (odlicnog kvaliteta) sarajevskog
Svijeta i Nasih dana. Da prati medijske trendove pokazala je i redakcija MOSTA koja kao prva iz Mostara takodje ima svoja Internet izdanja na adresi: http://w1.500.telia.com/~u50008760/ To je sigurno istorijski trenutak kojeg, mozda sada nismo svjesni, ali ga je za buducnost vrijedno zabiljeziti.

3. Trecu i najinteresantniju grupu stranica o Mostaru cine stranice koje su bile ili su u sluzbi pravdanja agresije na BiH i sakrivanja zlocina u Mostaru.

Ovde u prvom redu treba spomenuti homepages novinske agencije sa Pala SRNE. Koliko se agresija na BiH brizljivo pripremala moze se vidjeti iz toga sto je odmah po otpocinjanju agresije startala Internet stranica paljanske agencije na srpskom i engleskom jeziku sa dnevnim vijestima. Kao i rat koji su otpoceli i ova stranica je gruba, sirova i primitivna.

Tu su mnoge stranice cija je krajnja poruka, manje ili vise sakrivena, da je Mostar samo ovog ili onog naroda. Kako cete najlakse prepoznati te stranice? - Lako.
- Na tim stranicama nema slike Starog mosta. Bilo koji stranac kada gleda te stranice nece znati o kojem se gradu radi.
- Stari most u svijetu egzistira kao simbol Mostara, Bosne i Hercegovine i tog dijela svijeta.
- Smijesno je i jadno kada dizajneri tih stranica zele sakriti nesto sto se sakriti ne da.
- Njihovi pokusaji lice na guranje kamile pod tepih.

4. U ovu grupu spadaju stranice raznih pojedinaca iz inostranstva koji su bili u BiH kao clanovi humanitarnih organizacija, vecinom vjerskih. Tu su njihove slike sa rusevinama u pozadini kao dokaz njihovim prijateljima na kakvim opasnim mjestima su oni bili. Dosta njihovih slika je iz Medjugorja gdje je "bjesnio strasni rat" i gdje su oni predali pomoc za tu napacenu djecu. To su te safari-stranice.

5. U ovo grupu mozemo svrstati stranice "pisane srcem". To su homepages Mostaraca koji zive u svijetu kao izbjeglice. Te stranice odisu ljubavlju za Mostarom, pune su inventivnosti, a napravljene su kao odgovor na more lazi koje plasiraju mnoge stranice pobrojane u gornjim grupama.

Vrijedno je zabiljeziti da je iz Mostara prvi put sa registacijom "ba" 15. aprila 1998.godine otisla u svijet stranica o Mostaru zahvaljujuci vrijednim i pametnim momcima iz
COM-centra. Pozelimo im svaki uspjeh.

Na ovom mjestu moram malo iskociti iz teme. Krvavim progonom ognjem i macem u svijetu se naslo hiljade mladih Mostaraca. Tesko uceci danas su mnogi na svjetskim fakultetima, a mnogi pred zavrsetkom studija. Licno znam mnoge te mlade momke i cure i znam koliko su se trebali truditi i zalagati da se upisu na fakultet. Vlada misljenje kako su nasa djeca posebno pametna i nadarena i kao od sale zavrsavaju svjetske fakultete. To jednostavno nije istina. To iz nas progovara nasa samodopadlji- vost i zrnce obratno okrenutog rasisma. Nasa djeca su jednaka svoj drugoj djeci svijeta. Ni bolja, ni gora. Da bi bili primljeni na fakultet morali su prvo savladati jezik zemlje u kojoj borave tako da imaju isto znanje kao zavrseni gimnazijalci Svedske, Norveske, Holandije, Francuske, SAD i drugih zemalja u kojima zive. Zatim savrseno moraju vladati engleskim i jos jednim svjetskim jezikom. Ostale predmete necu ni spominjati.

Da bi mogli konkurisati na najbolje fakultete moraju imati prosjecnu ocjenu 5, na manje atraktivne fakultete mogu se upisati sa ocjenom 4,5 i tako dalje. Na primjer sin ti ima ocjenu 4,49, a potrebna je ocjena 4,50 za upis. Nema sanse da ti se dijete upise. Tu ne pomaze cak ni to sto mu je otac poznati ginekolog koji je cuvao trudnocu i porodio dekanovu zenu, ili sto je hala izvanja rodica predsjednika opstine, ili sto je tetak (cuveni zidar) dzabe udarao fasadu na profesorovu vikendicu. Nista od toga. Samo znanje tvog djeteta moze ga upisati na fakultet.

Ta djeca - izbjeglice zive od studentskih kredita, placaju kiriju hranu… Za rucak jedu sendvic dok domaci narucuju menu od 20 DM. Ti krediti za djecu domicilnog stanovnistva su samo dzeparac.

Ali ti mladi Mostarci i ostala djeca izbjeglica iz BiH sutra ce biti prvi intelektualci iz Bosne i Hercegovine koji su diplomirali na svjetskim univerzitetima a nisu sinovi i kceri guzonja.

Oni ce ubrzo biti priznati inzinjeri, ljekari, istrazivaci. Znam du su puni ljubavi za svoj grad, a za koju godinu bit ce u prilici da pomognu. Na zapadu je normalno da su direktori velikih firmi 30-godisnjaci.

Jedan takav momak ili djevojka vrijedniji je svome gradu hiljadu puta nego neke stare kenjcine, kao sto sam i sam (50 godina), koji se vracaju u Mostar, jer kao fol, ne mogu bez ovoga tako plavog neba i bez ove tako bistre i zelene Neretve. Kad vam to kazu znajte da lazu. Oni su se vratili radi jednog od tri slijedeca razloga:
- Nisu mogli ostati tamo gdje su bili
- Nisu bili konkurentni na zapadnom trzistu radnom snagom. Prica koju su ranije tako dobro pretvarali u pare i privelegije na zapadu se nije mogla unovciti. Na zapadu niko nista ne prica, samo radi.
- Poslije dugog vaganja ocijenili su da ce im drustveni status, a samim tim i mjesecna primanja biti veca u Mostaru nego tamo gdje su bili

Sve je to tako normalno, covjek je ekonomsko bice i stremi prema mjestu gdje ce mu biti bolje. Nema nikakve potrebe pozivati se na etericne i fluidne stvari kao razloge povratka i ljudima "udarati" culahe. Uostalom skoro svi ti "ljubitelji" plavog neba i bistre vode ostavili su svoju djecu u bijelom svijetu.

Omladina koja studira u svijetu je uostalom kao i omladina u Mostaru, postena, neiskvarena, ne misli jedno, a drugo govori i nadasve voli svoj grad.

Moram citirati Billa Gates-a ponovo: - Najisplatnija investicija je ulaganje u obrazovanje. Dobit od toga ulaganja je stostruka.

U obrazovanje nase omladine investiraju druge drzave, na gradu je samo da nadje nacina da sa njima odrzava kontakt, kako bi sutra oni, svako na svom polju znanja, pomogli gradu.

Sada se vracam na Internet. Zamislite da sam usao u neku biblioteku koja ima fond od 10 milona knjiga sa namjerom da ustanovim koliko se puta u svim knjigama spominje neka rijec. Pod uslovom da prelistam 10 knjiga dnevno, sta mislite koliko bi mi vremena trebalo da pregledam sve knjige? Nemojte se muciti, ja sam to sracunao umjesto vas. Trebao bih neprekidno raditi 2.740 godina da bih posao priveo kraju.

Na Internetu sve ove podatke sam dobio za manje od 5 minuta, s tim sto sam 4 i po minute utrosio na ukucavanje trazenih rijeci.

Eto, to vam je Internet.

Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Ahmet Kurt - Stari most

Home · Arhiva ·
Novi broj · Obavjestenja · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-1999 Casopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by © 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo