o

Home Info Arhiva
Novi broj Trazi Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 112-113 (23-24 - nova serija)

Godina XXV mart-ozujak/april-travanj 1999.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Sefer Miralem - Hodza
IZMEDJU CETIRI MALTE
Postoji li raseljeni Mostar

Jos i danas dio Mostaraca u Mostaru zamislja svoje sugradjane u tudjini ne samo kao "bogate striceve" nego i kao mocan i jedinstven dio mostarskih stanovnika. Takvi ili ne znaju ili ne zele prihvatiti vjerojvatnost da se najveci dio njihovih sugradjana iselio zauvijek, te da ce ih se manji dio vratiti, a i oni samo ako im gradske vlasti ne otezaju povratak.

Svako malo, a posebno u govorima i tekstovima gradskih oceva, pojave se pojmovi "raseljeni Mostar" i "jedinstvo iseljene mostarske raje".

Pitaju se tada mnogi zasto se i danas, osam godina nakon slobodnih izbora u Mostaru i Bosni i Hercegovini, odrzava pojmovna i nazivna zbrka u glavama i srcima Mostaraca u domovini i u izbjeglistvu.

"Zasto odmah tako ostro?" - reci ce mnogi. Jednostavno zbog toga sto Mostar i njegovi stanovnici postoje samo tamo gdje on stvarno i jeste, to jest izmedju cetiri malte. Nema nigdje drugdje nikakvog "drugog" Mostara, pa ni u Kaliforniji, ni u Belgiji, ni u Njemackoj, ni u Australiji, …

Postoje samo trajno ili privremeno iseljeni Mostarci, vise ili manje nesretni, odnosno (ne)zadovoljni zbog svog zivljenja daleko od voljenog grada i domovine.

POMJESANI POJMOVI U GLAVAMA

Ne znam porijeklo navedenih dvaju pojmova. Mozda oni datiraju iz vremena kad se naivno mislilo, da "vani" postoje jake, utjecajne i povezane grupe nekih drugih Mostaraca, koji "cuvaju svjetlo nade" i koje bi morale "osloboditi voljeni grad".

Govoriti, medjutim, danas o "iseljenom Mostaru", misleci pritom na njegovu dijasporu sirom svijeta, nema smisla, jer: (pojam Mostarca se na taj nacin relativizira, te proizlazi da je moguc i neki drugi) ako ne prostorno, a ono barem "duhovni - Mostar"; slijedeci taj stav, moguce je otici iz Mostara, zivjeti i raditi i u/za neki "drugi Mostar", jer on je moguc svugdje gdje ima Mostaraca. Posljedica tog bijega u nepostojece da se neki Mostarci u dijaspori i u Mostaru ne znaju pravo odrediti, ni jedni prema drugima, a ni prema voljenom gradu.

Alica Jakirovic - Starinski motiv

Jos i danas dio Mostaraca u Mostaru zamislja svoje sugradjane u tudjini ne samo kao "bogate striceve" nego i kao mocan i jedinstven dio "pravih" Mostaraca. Takvi ili ne znaju ili ne zele prihvatiti vjerovatnost da se najveci dio njihovih sugradjana iselio zauvijek, te da ce ih se manji dio vratiti, a i oni samo ako im gradski ocevi ne otezaju povratak.

U tudjini, pak, pojmovi "iseljenog Mostara" i (duhovnog) "jedinstva mostarske raje", ali nadasve mostarsko- stranacko organiziranje Mostaraca u tudjini stvara u dijelu iseljenih Mostaraca osjecaj da se imaju ne samo pravo mijesati u gradsku politiku nego i gnjaviti svoje sugradjane u tudjini svojim mostarsko- stranackim shvatanjima.

POSLJEDICE DILETANTSKOG HAOSA

Uz prethodnu napomenu, da Hrvati u Mostaru kroz svu svoju istoriju nikad nisu bili "iseljeni Hrvati", nego upravo "ostajeca", trajna hrvatska prisutnost u ovome gradu, te ako zaboravimo nacas ekstremni tuk-na-utuk u stilu: "Izvana ste doveli na vlast mudzahedinske tipove" i "Opet ste iste komuniste doveli na vlast", ostaje cinjenica da se dio Hrvata u Mostaru nikako ne miri s time da se, kako Hrvati koji zive u Mostaru, tako i iseljeni Hrvati - Mostarci mijesaju u njihovu, domovinsku politiku, iako s njima ne dijele ni nedace, ni terete, ni obveze, ni svakodnevicu. A ti, koji se "prtljaju", cine to najcesce iz nedostatka gradjanskog odgoja/ znanja, ali pocesto i zato jer mostarsko- stranacka pripadnost to od njih trazi.

Takvi, po logici "mi smo na vlasti u Zapadnom Mostaru, pa moramo biti i u dijaspori" zaboravljaju da u dijaspori nema nikakve hrvatske vlasti. Takvi zloupotrebljavaju gostoprimstvo i zakone zemalja u kojima zive, koje takvu, stranu, politicku djelatnost zabranjuju (upitajmo se bi li "vlasti" na Zapadnoj strani Mostara dopustile djelovanje nehrvatskih stranaka na svom podrucju?). Takvi, naposljetku, zagorcavaju zivot svojim sunarodnjacima, istrazujuci njihovu (ne)vjernost "njihovoj stranci", brkajuci stranacki interes s mostarskim i zaboravljajuci da se nalaze na hiljade kilometara od Mostara i od okvira/ mjesta/ svrhe djelatnosti nacionalnih stranaka.

Ekrem Handzic - Smokve

Danas je, mnogo vise nego jucer - kada je u prvim koracima demokraciji u voljenom gradu valjalo pomoci - promaseno i stetno odrzavati u tudjini nacionalisticko- stranacke podjele i strancarski duh. Takve podjele i duh iskljucivosti u velikom su broju zemalja razbile jedinstvo mostarskih gradjana i zaustavile u angazmanu mnoge vrijedne glave, srca i ruke.

JEDINI MOGUCI PUT

U zivom je interesu Mostara i Mostaraca da se na novi nacin odrede prema svojim iseljenicima, bez obzira na etnicku pripadnost. U tim odrednicama neophodno je, suprotno od policijsko- teroristickog pristupa dijaspori iz komunistickog razdoblja, te primjenjujuci iskustva drugih iseljenickih zemalja (Poljske, Italije, Irske) i velikih dijaspora (zidovske, armenske):

- promicati odnose suradnje, postivanja i povlastenih odnosa sa svojim iseljenim sunarodnjacima;

- postivati zakone i obicaje useljenickih zemalja i ne unositi etnicko ideoloske/ stranacke diobe i aktivnosti u te zemlje;

- uvazavati cinjenicu da iseljeni Mostarci svojim, "drugim glasom", poznavajuci svoju okolinu zagovaraju svoj "stari rodni grad" i njegove probitke u skladu s demokratskim tekovinama i duhom zemalja u kojima zive, te podupiru demokratske drzave/ institucije svoje "stare domovine", sto ne znaci da uvijek podupiru i sve akcije vlasti tih drzava;

- u donosenju zakona i uredaba, a posebno u konkretnom upravnom postupku prema povratnicima, stvarno olaksavati povratak iseljenika i "Mostaraca na privremenom radu u inozemstvu".

Na tim osnovama moguce je graditi (duhovno) jedinstvo grada i iseljenih Mostaraca. A sto se tice pitanja iz naslova, postoji i pravi odgovor na njega: "iseljeni Mostar" postoji, ali on je jos tamo - u Bosni i Hercegovini, uz Neretvu - kao sto postoji i "iseljena Bosna i Hercegovina" - u Bog zna koliko stranih zemalja... Oni su samo tamo. S njima je nase duhovno jedinstvo stalno i cvrsto.

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Avdija Coric - Kraljevci

Home Info Arhiva
Novi broj Trazi Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo