o
Mostujte sa nama
Arhiva
Paul Gaugin - Ragazza con mango

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 105 (16 - nova serija)

Godina XXIV juli-srpanj/avgust-kolovoz 1998.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Rapko Orman
NEBO KOJE VOLI
DA SE SLIKA
Kontinuitet radjanja i stvaranja

Da je veliki Zeus za mjesto svog boravka i djelanja slucajno ili svevisnjim samoodredjenjem izabrao jednu od bosansko- hercegovackih planina (u uzi izbor bi usle i livanjske) imao bi sta i vidjeti: izuzetne vrhove, slikolike proplanke i krajolike, zivopisne predjele... a jedinstveni vidici otvorili bi mu oko da zapazi i um proroka da prokaze i omedji jos jedno polje umjetnosti - slikarstvo. U tom slucaju njegova zena Mnemosina rodila bi i desetu kcer - muzu, zastitnicu (n)ove umjetnosti. Ali...

Ono sto je propustio da vidi Zeus, nisu propustili (istina, mnogo stoljeca kasnije) veliki majstori palete: Gabrijel Jurkic, Pero Popovic, Petar Tijesic, Todor Svrakic, Vilko Seferov, Petar Sain, Branko Radulovic, Roman Petrovic, Karlo Mijic, Lazar Drljaca, Daniel Kabiljo, Djoko Mazalic, Ivo i Luka Seremet, Jovan Bijelic, Vlado Marjanovic, Ismet Mujezinovic i mnogi drugi slikari Bosne i bosanskih motiva. Oni su, slikajuci te motive, polagali temelj modernog bh. slikarstva na kome ce, vremenom, rasti zdanje sa brojnim osobenostima i specificnostima.

Livanjski slikari imali su vrlo zapazenu ulogu u ovom pionirskom poslu.

Gabrijel Jurkic - Zrake

Gabrijel Jurkic je prvi Hrvat iz Bosne i Hercegovine koji je zavrsio akademiju likovnih umjetnosti i prvi bh. umjetnik koji je istupio samostalno u Sarajevu (1907). Uz njegovu veliku izlozbu u Sarajevu (1911), a koja je bila prenesena i u Zagreb, veze se i svojevrstan rekord nase likovne kritike - 50 napisa i kritika objavljenih u sarajevskoj i zagrebackoj stampi.

Drugi Livnjak Ivo Seremet, bio je izuzetan slikar, ali i pedagog, akademik, kulturni radnik, utemeljitelj Umjetnicke kolonije Pocitelj, Umjetnicke galerije BiH i njenih ekspozitura u vecim republickim likovnim centrima. Treci Livnjak, Vlado Marjanovic, slikar boem, nije stvorio tako velik opus kao Jurkic i Seremet, ali i njegovo djelo predstavlja znacajan segment u bh. slikarstvu. Istina, djelo ovog slikara (pejzazi, portreti, mrtve prirode, seko slikanje) jos nije temeljito istrazeno, obradjeno, valorizirano (kakva nepravda!) mada je ono u svakom pogledu vrijedno truda i napora. Ovdje spada i Luka Seremet, brat Ivin. Njegova zivotna i stvaralacka putanja je mnogo kraca, jer rana smrt (30 godina) nije dozvolila da se on razvije u pravog i istinskog umjetnika i stvori vece i znacajnije djelo. Medjutim, to ne znaci da nije znacajno i ovo sto je stvorio (priredio tri samostalne izlozbe). Iza svih ovih slikara ostala su djela koja i danas punocom zivota zive, traju, i sto vrijeme odmice, njihova vrijednost raste, a s njom i nasa svijest i ponos sto su ovakvi majstori nikli bas ovdje, pod ovim nebom.

U drugoj polovini stoljeca relativno velik broj slikara Livnjaka skoluje se u raznim sredinama: Veljko Kravarusic Tale - u Beogradu; Sisko, Konta, Kulis, Karaula… - u Zagrebu; Vrdoljak, Stanivuk, Brdar - u Ljubljani; Ljubuncic, Karaca, Pivcic, Sonja Jovanovic, Rosic, Bedro Seremet, Vlasic, Anic - u Sarajevu; Pervan - u Pragu, itd. Pored ovih, znatan broj Livnjaka samouka, vodjen intuicijom i zovom stvaralackog nerva, uplovio je u ove vode i sa uspjehom plovi i slovi u svijetu slika. Ovdje, prije svih, mislim na Ivicu Propadala, slikara internacionalca, cije se slike nalaze u muzejima, galerijama i privatnim zbirkama Evrope, Amerike, Australije... Pored njega, aktivni su i Zoroja, Latific, Djonlagic, Marija Dalic- Mioc... Svoju osobenost i vrijednost ima i djelo Nenada Kaica Kaje, a pogotovo djelo (izuzetni akvareli!) njegovog rodjaka i prezimenjaka fra Andjela Kaica. Ne smije se zaboraviti ni Pero Radulovic, tvorac vrsnih intarzija. Naravno, svi ovi slikari, iako nisu zivjeli i stvarali samo u Livnu, cvrsto su vezani za ovaj grad (brojne izlozbe), vole ga i nose u sebi i ugradjuju u svoja djela.

U ovom preletu- presjeku znam da nisam spomenuo imena svih slikara Livnjaka (znam da ce mi oni zbog toga oprostiti) ali zar i ovaj broj dovoljno ne govori o kontinuitetu radjanja i stvaranja majstora i svjetova likovne umjetnosti na ovom tlu. Mozda su to tlo na kojem su iznikli, siroki i nesvakidasnji vidici i nebo koje voli da se slika najvise i utjecali na stvaranje fenomena livanjskih slikara. U svakom slucaju, pazljivije i studioznije proucavanje ove teme sigurno ce otkriti i pronaci i druge relevantne momente, ali nece moci ni ove zanemariti i zaobici.

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Ahmet Kurt - Stari most

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo