Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Traži · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt


Broj 132-133 (43-44 - nova serija)

Godina XXVI novembar-decembar/studeni-prosinac 2001.
Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Sanjin Lugić
FORME OBLIKOVALA PRIRODA
Izložba skulptura Husejina Haljevca
(Likovna kolonija "Avlija")

Izloženi eksponati se mogu sagledati u kontekstu likovno estetske analize i valorizacije, i ja ću to naknadno, u kratkim crtama, i uraditi, ali sada želim da istaknem jednu potpuno netipičnu dimenziju kojom se našoj pažnji nameće rad gospodina Haljevca. To je snažan naboj ljudski tople emocije i likovne poetike koja je lepršava, jednostavna i čista u svojoj snažnoj izražajnosti.

Iskrenost je ono što ovu izložbenu postavku izdvaja od svega što sam po galerijama vidio.

Ovaj dobri čovjek nas večeras neće naučiti kako se rade skulpture, neće nas učiti kako se gradi umjetnička karijera ili društveni prestiž oslonjen na "umjetničke projekte", ili "umjetničke koncepte" ili bilo koji termin da upotrijebim, iz bogate skale repertoara termina kojim nazovi-savremena i nazovi-umjetnost pokušava da zakloni sramotu sopstvene impotencije.

Ovaj umjetnik nema tih sposobnosti a vjerujem ni ambicija. Dovoljno je reći da je ovo njegova prva samostalna izložba.

Ono što Haljevac Husejin ima je upravo neshvatljiva vitalnost ne samo tijela, nego vitalnost duha i intelekta. Gospodin Husejin je mlad već preko 80 godina. Ono što on ima i što svako od nas večeras treba makar pokušati da shvati i za sebe iskoristi jeste njegova sreća kojom zrači i zadovoljstvo čovjeka koji je život ispunio razmišljanjem, poezijom, umjetnošću. Večeras zbog njega možemo razmisliti o tome kako ispunjen postaje život čiji je smisao stvaranjem uznesen iznad tegoba koje nas svakodnevno ponižavaju. Samo takav život je život dostojan čovjeka.

Haljevac Husejin je zaslužio izložbu. Njegovi eksponati su zaslužili publiku. Ja ću pokušati da iz LK "Avlije" ova postavka krene na turneju po nekolicini galerijskih prostora u BiH.

Znam da ima ljudi koji će u ovim formatima prepoznati tragiku o kojoj je na svojim slikama univerzalnim jezikom umjetnosti govorio Edvard Munk. Znam da ima ljubitelja i znalaca umjetnosti koje će šokirati skulpturom iskazana žestina emocije, po kojoj su ostale upamćene Ensorove slike. Ako nekad uspijemo ove skulpture poslati u Evropu, siguran sam da će se naći likovni kritičar koji će u konceptu i izrazu kojim je obilježeno Husejinovo djelo prepoznati ono čime je obilježen kompletan opus slikara Frensisa Bekona. Istina je jedna, iskrenost izraza je jedinstvena, emocija je intimna. Ti elementi doživljavanja umjetničkog djela ili postoje ili ne postoje, a skulptorska djela Haljevca ovim kvalitetima naprosto ključaju.

Kako nastaju Husejinova djela? To je tek vrhunac mistike, to je bajka, bajka o čovjeku i umjetničkom djelu.

Usuđujem se reći da su ove skulpture nastale u koautorskoj saradnji. Husejin Haljevac je samo nadahnuti ljubitelj prirode i nadareni uživalac u životu. Njegov partner u stvaranju skulptura je ni manje ni više nego priroda sama. Svaka od ovih skulptura je živjela u prirodi, proživjela svoj životni vijek preplićući kroz svoje godove sunoevu svjetlost, vodu i zrak. Živjelo je to drvo i umiralo i ostalo da svojim izgledom i formom svjedoči o dužini i težini proživljenog života. Na isti način o čovjeku i životu koga je živio govore bore i izrazi na licu.

Husejin Haljevac - Skulptura
Husejin Haljevac - Skulptura

Nijedna od ovih skulptura nije klesana klasičnim skulptorskim manirom - "oduzimanjem forme". Pogotovo nisu rađene od debla koje je odabrano, kontrolisano rezano, pa po fazama obradivano u ateljeu.

Ove forme je oblikovala priroda. Ove forme ostale su iza drveta koje je svoj vijek provelo u okršajima sa vrelinom sunca i žestinom vjetra. Husejin Haljevac, čovjek u punoj životnoj zrelosti, nalazi te komade drveta ili oni nalaze njega sposobnog i spremnog da ih vidi, shvati, da ih razumije i osmisli. On je čovjek obdaren smirenošću koja mu omogućava da gleda oko sebe, osjeća, promišlja i doživljava svoje okruženje i identifikuje se s njim bilo da se radi o prirodi ili o ljudima koji ga okružuju.

Iz takvih stapanja nastaju ovi oblici koje je Husejin Haljevac, kako sam preskromno kaže, "samo malo doradio".

Ti oblici sada su pred nama kao skulpture i spremni su da nam pričaju o svemu onome o čemu želimo da slušamo i razmišljamo.

Razmišljajte o ratu, neka vam se među kosti uvuče ona dobro poznata zebnja koju strah svakodnevno prehranjuje i pri tom gledajte ove portretne skulpture. Zaustaviće vas neka forma ili neki izraz lica koji ćete prepoznatiiz sopstvenog sjećanja. Osjetili ste to i vidjeli ste to u ogledalu. Emociju koja vrišti, Husejin je zaustavio u komadu drveta. Stvorio je trag, nepromjenjiv dokument, iskaz o patnji, o strahu, o samoći...

O kojim to ljudima govore Husejinove skulpture? Pogledajte nazive: "prijatelj", "komšija", "lice s ulice"...

Komšija je čovjek koji sa nama dijeli životni prostor i vrijeme. Život koga živimo oblikuje nas tako da se izgledom i karakterom, emocijama i talentom, razlikujemo od, recimo, Šveđana ili Španaca. Svi smo mi "lica s ulice" i u sebi nosimo emocije i iskustva kojim nas je život oblikovao. Husejin Haljevac je te emocije prepoznao i pretočio u skulptorski opus jedinstvene snage i poetičnosti.

Želim da "Avlija" živi te da i ubuduće otkriva vrijednosti kao što je stvaralaštvo dobrog čovjeka, komšije Husejina Haljevca.

Želim da "Avlija" utiče na ambijent u kojem živimo i u kojem smo svi jedni drugima "lica s ulica". Za godinu dana postojanja LK "Avlija" je uticala na Konjic. Jedan mladi Konjičanin je prošle godine postao student Akademije likovnih umjetnosti, a jedan još mlađi Konjičanin je prije par dana postao učenik Srednje škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Želim da vjerujem da je "Avlija" zaslužna za to i da je vezivanjem njihovih sudbina za likovnu umjetnost baš "Avlija" učinila onaj mali, prvi korak, u oživljavanju i osmišljavanju onoga što bi se jednog dana moglo nazvati novom konjičkom likovnom scenom.

Lazar Drljača, Zuko Džumhur i ostali trebaju nasljednike. Nadam se da će vam "Avlija" zadovoljiti tu plemenitu potrebu.

Podaci o autoru: Husejin Haljevac. Rođen u Mostaru. Od 1939. do 1981. godine zaposlen na željeznici, tako da živi u Mostaru, Jablanici, Konjicu, Višegradu, Maglaju, Zenici, Sarajevu. Umirovljen od 1981. godine.

Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Rizah Stetic - Mrtva priroda s pticom, 1966.

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Traži · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Časopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobođen je plaćanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-2001 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadržaj obnovljen: 14-05-2004

Design by © 1998-2001 HarisTucakovic, Sweden
oo