o
Mostujte sa nama
Arhiva
Vojmir Borovina - Moja ulica

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 122-123 (33-34 - nova serija)

Godina XXVI januar-februar/siječanj-veljača 2000.
Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Šemsudin Serdarević
IZRONIĆE STARI...
Luk Starog mosta u 2002. godini

Sa izuzetnim zanimanjem, ne samo u našoj zemlji nego i širom svijeta, posebno u krugovima koji se bave zaštitom svjetske graditeljske baštine, prati se svaki detalj vezan za tok rekonstrukcije veličanstvenog djela neimarskog Sinanovog učenika Hajrudina iskristalizovanog nad rijekom Neretvom u Mostaru.
lzmeđu sastanaka Međunarodnog ekspertnog tima održavanih u Edukacionom centru u Mostaru desile su se važne stvari koje projekat rekonstrukcije Starog mosta, kao najveći takve vrste u svijetu tokom 20. vijeka, ćine sve izvjesnijim. Zbog kompleksnosti predstojećih poslova porede ga sa ispitivanjem i rekonstrukcijom egipatskih piramida tajnovitih po mnogo čemu i za najveće stručnjake svijeta. Na ovom zadatku, zahvaljujući animiranju Gradske uprave Mostara, naći će se zajedno eksperti UNESCO-a, World Bank-a, Aga Khan Trust-a, World Monument's Fund-a i IRSIC - a. Preko njihovog učešća novi Stari most će povezati istok i zapad, jednako kao sjever i jug planete. Havijer Solana, generalni sekretar NATO-a, proniknuo je u suštinu gradnje Mosta izjavivši: "Obnova Starog mosta je vrhunac ujedinjenja Mostara i obnove povjerenja među narodima BiH."

Prezivjelo tijelo Starog mosta

Simbol grada, iako srušen, preuzeo je na sebe veliku ulogu, možda najveću u historiji grada, da učini presudan korak za ujedinjenje gradskog tkiva odnosno njegovih žitelja. Domaći čovjek, vizionar i praktičar, Safet Oručević, dogradonačelnik Mostara okrenut ka budućnosti i evropskim integracionim tokovima, izgradnji mosta dao je širi značaj: "Na obnovi Starog mosta biće simbolično ujedinjeni narodi BiH, gradiće ga kao svoju poruku o pomirenju i zajedničkoj budućnosti."
Na Donatorskoj konferenciji za BiH održanoj u Briselu 21. maja 1999. godine prezentiran je projekat rekonstrukcije ne samo Starog mosta nego i zone Starog grada čiji je nukleus most. Direktoru Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju Kristianu Portmanu, gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Ivan Prskalo i Safet Oručević ukazali su na značaj obnove Starog mosta i stare gradske jezgre ne samo sa aspekta zaštite graditeljskog nasljeđa nego i za razvoj turizma kao budućeg značajnog izvora finansija grada. Već tada je, u okruženju predstavnika UNESCO-a, Aga Khan Trust-a i Kraljevine Holandije, specijalni izaslanik američkog predsjednika Robert Gelbard pozvao donatore da podrže realizaciju projekta rekonstrukcije Starog mosta i kulturno historijske baštine koncentrisane u Starom gradu. Potom je stigla vijest da je Svjetska banka (World Bank) odobrila, po prvi put, u svojoj historiji sredstva u visini od četiri miliona američkih dolara za neprivrednu djelatnost - za obnovu Starog mosta, cijeneći značaj ovog objekta u aktuelnom procesu integracije BiH. Na dvadeset i trećoj redovnoj sjednici Biroa Komisije za svjetske spomenike održanoj 5.-1.7.1999. godine u Parizu, između ostalog, bilo je riječ o nominaciji Starog mosta za upis u spisak svjetske baštine koji donosi UNESCO. Razmatranje elaborata "Mostar - most svjetova" na sjednici UNESCO-a samim tim predstavljao je uspjeh. U izvještaju Komisije se navodi: "U svjetlu informacije koja je dostavljena i za koju se smatra da ispunjava zahtijeve Komisije, Biro Komisije za svjetske spomenike je preporučio da se ova imovina upiše u spisak svjetske baštine na temelju kulturnih kriterija (IV) i (VI)."
Po kriteriju (IV) Stari grad Mostar je izvanredan primjer multikulturnog evropskog urbanizma naselja, a prema kriteriju (VI) Mostar je poseban simbol ljudskog potencijala za uspješno integrisanje grupa sa različitim etničkim, kulturnim i religijskim pozadinama u homogenu civilizovanu zajednicu. Biro je predložio da se umjesto ranijeg naziva elaborata ("Mostar - most svjetova") usvoji novi - "Stari grad u Mostaru". Na kraju akta Mounir Bouchenaki, direktor Centra UNESCO za svjetsku baštinu sa centrom u Parizu, zahvaljuje na pomoći u oživotvorenju Konvencije o svjetskoj baštini u BiH. Time je naša zemlja dobila značajno priznanje preko Starog grada u Mostaru uvrštavajuci ga u listu svjetske baštine ravnopravno sa Luksorom, Macu Picu...
Na organizacionim poslovima učinjene su neke promjene. Naime, Fondacija Stari Mostar formirana 2. jula 1997. godine na inicijativu g. Safeta Oručevića sa zadatkom da pokrene aktivnosti na rekonstrukciji Starog mosta prestala je sa radom, jer je u međuvremenu realizovano partnerstvo sa Svjetskom bankom i UNESCO-om. Svojevremeno je Fondacija dobila donaciju u iznosu od milion USA dolara od predsjednika Republike Turske Sulejmana Demirela. Fondacija je imala niz ponuda od strane manjih donatora za obnovu Starog mosta, ali je po svaku cijenu željela respektabilnog i provjerenog partnera (koga je pronašla u World Bank-u).
Kako ni Svjetska banka nije u startu obezbijedila sva sredstva, u slučaju da se ukaže potreba formiraće se Međunarodna fondacija Stari Mostar u čiji bi sastav ušle velike zemlje .
U međuvremenu je formirana Jedinica za koordinaciju projekta rekonstrukcije Starog mosta (formirana od strane grada Mostara), sa ciljem da bude isključivi partner Svjetskoj banci, UNESCO-u, World Monument's Fund-u, Aga Khan Trust-u i IRCICA. Njeno aktiviranje vezano je za odluku gradonačelnika i dogradonačelnika grada Mostara, odnosno Vlade grada, juna 1999. godine. Ulogu direktora PCU preuzeo je Rusmir Ćišić dok je njegov zamjenik Anton Novak. Evropska komisija imenovala je Gilles Pequeux na mjesto stručnog saradnika za rekonstrukciju Starog mosta. Zbog ključne uloge u ovom projektu, bez odobrenja Svjetske banke nije moglo proći osnivanje Jedinice za koordinaciju (PCU) kao ni popuna radnih mjesta u njoj.

Mlado tkivo Mosta ceka na ugradnju

Tokom dosadašnje aktivnosti raspisan je tender za geološka ispitivanja koja će početi u aprilu 2000. godine. Tender je otvoren 20. septembra 1999. godine, a prijave su stigle od "Geotehnike" iz Zagreba, "Simon Christian" iz Luksemburga, Joint Vencher tri firme, "Konex" iz Zagreba, "Yeralti Armacilk" iz Istanbula i "Geološkog zavoda" iz Sarajeva. Formiran je Komitet za analizu prispjelih ponuda i njegov izvještaj je već poslan na adresu Svjetske banke koja će dati svoju saglasnost. Tek pošto World Bank dostavi saglasnost donijeće se odluka o imenu izvođača radova čime se štiti renome ponuđača. Komitet koji je izvršio analizu prispjelih ponuda 30. novembra 1999. godine čine: Rusmir Ćišić - direktor PCU, Anton Novak - zamjenik direktora PCU, Anton Šain - nabavljač, prof. Milan Gojković - član Međunarodnog ekspertnog tima UNESCO-a i Gilles Pequeux - stručni saradnik ispred Evropske komisije.
Sredstva koja je World Bank odobrila za izgradnju Starog mosta operativna su od 5. jula ove godine i ona su puštena u opticajnu funkciju 3. decembra, kada je Svjetska banka dala saglasnost za rad Jedinice za koordinaciju PCU. U narednom periodu PCU će donijeti dinamički plan za 2000. godinu, plan budžeta Jedinice za 2000. godinu, raspisaće tender za fotogrametrijska istraživanja i za izradu projektne dokumentacije za kule i sastavne objekte Starog mosta sa kulama.
Geološka ispitivanja počeće u aprilu za vrijeme nižih vodostaja Neretve, dok će fotogrametrijska biti više primjenjena na potporne zidove kako bi se utvrdilo stanje po dubini. Labaratorijska istraživanja daće više podataka o stanju izvađenog kamenog luka, vezivnog materijala, čeličnih čepova i pijavica (klamfa), olova i hidroizolacionog materijala, u ekstradosu svoda mosta. Početak izgradnje luka mosta počeće 2001. dok će Stari most definitivno biti završen 2002. godine, naravno ako sve bude teklo po utvrđenoj dinamici radova i obezbjeđenju ostatka potrebnih sredstava.

Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Meliha Sandzaktar - Suho cvijece

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Časopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobođen je plaćanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-2000 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadržaj obnovljen: 14-05-2004

Design by © 1998-2000 HarisTucakovic, Sweden
oo