o

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 114 (25 - nova serija)

Godina XXV maj-svibanj 1999.
Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Grgur Marko Ivankovic
SLOBODA GLEDANJA,
CUDJENJA I TUMACENJA

Bogu pripada sve sto je na nebesima i na zemlji. Ako vi pokazujete ono sto imate u svojim dusama ili to skrivate, Allah ce za to traziti obracun od vas (na Sudnjem danu) i oprostiti kome hoce, a kazniti koga hoce. Allah je svemoguc.
(Kur'an, 2. pog., 40. dio, 284. ajet)

Svojim neobicnim djelima Nesim Tahirovic ne pokazuje samo sto ima u svojoj plemenitoj dusi, nego nam dopusta dotaknuti i njezinu osjecajnu unutrasnjost.

Slikar je rodjen u Tuzli, bosanskohercegovackom gradu u kojem su gradjani - unatoc izolaciji i velikosrpskoj agresiji - uspjeli ocuvati karakteristican bosanski mentalitet i gradjansko jedinstvo. Ocuvanju toga jedinstva tradicionalno su doprinosili i umjetnikovi predci. Djela su mu, kako sam kaze: TUTNJAVA koju nosi u sebi kao naslijedje svojih otaca, pradjedova i svih dobrih ljudi s bosanskog tla. U svojim reljefnim slikama umjesno ujedinjuje religije, preplice simbole, kombinira materijale i posebno naglasava boje. Dominantni srebrni sjaj lima umjetnika ocarava poput Bosne Srebrene koju naziva Bozjom ljepotom.

Nesim Tahirovic - Cristus M-1, 1997.

Slikarstvo je studirao kod profesora Koste Hakmana, zastupnika emotivnog i intimistickog slikarstva. Tahiroviceva djela iako nisu pod izravnim Hakmanovim utjecajem, takodjer odisu snaznom osjecajnoscu.

Osjecka likovna publika upoznala je sredinom sezdesetih godina rana djela Nesima Tahirovica na dvjema uzastopnim samostalnim izlozbama 1966. i 1967. godine. Likovni kriticar i povjesnicar osjeckog slikarstva Oto Svajcer, istaknuo je 1966. godine da Tahirovicevi reljefi: "Sastavljeni iz raznovrsnih elemenata, svedeni na tamnu strukturu sa mjestimicnim prigusenim bljeskom metalnog odsjaja (...) izazivaju u nama predodzbe nekih davnih stanja, trenutke jednog opstojanja iz drevnih minulih vremena." Danas, pune trideset i tri godine nakon prve Nesimove samostalne izlozbe u Osijeku, mozemo vidjeti da je Svajcerovo znalacko oko ispravno uocilo nepromjenjivu bit Tahiroviceva reljefnog slikarstva.

Uporaba nagorenog drveta, sjajnog lima, cavala i zakovica poredanih u nizove - zajednicka je pocetnim i kasnijim radovima. Suprotno od ranih tamnih djela s prigusenim bljeskom metala zrela Tahiroviceva djela blijeste blago zatamnjenim sjajem. Ovom izlozbom Tahirovic predstavlja izbor djela nastalih izmedju 1990. i 1997. godine. Medju njima su za Nesima svakako najkarakteristicnije Brandmale - stigme koje nastaju na gotovo magijski nacin. Na osnovnu drvenu podlogu crne boje, nedaleko rubova, umjetnik cavlima zakucava uski limeni okvir. Ovo je granica koju si zadaje sam. Unutar dvostruko ogranicnog prostora - kojeg ne samo da ne prelazi, nego ga ni ne dotice stvara sredisnje, uglavnom pravilno geometrijsko polje cija je vanjska granica na jednakoj udaljenosti od prvobitno zacrtanog ruba. U ovom postupku Nesim je vrio dosljedan, kao da postiva neka strogo zadana pravila sto se nikako ne smiju prekrsiti.

Nesim Tahirovic - Mehanizam noci, 1997.

U sredisnjem polju, za razliku od vanjskih ograda, prepusta se unutarnjem porivu izrezujuci male nepravilne oblike ili vece plohe iz golemih limenih ploca i stvara posebno zanimljive efekte nostalgije. Cini nam se da su slike dio nas. Dio nase daleke proslosti. Prethodnih zivota. Neizvjesne buducnosti.

Reljefnim slikama Tahirovic sazima proslost i materijalizira posebnosti bosanskog mentaliteta. Radovi su mu isprepleteni motivima razlicitih kultura, religija i znamenja, a unutar zadane granice odmjereno komponira likove i svima ostavlja dovoljno slobode. Slobode gledanja, cudjenja, tumacenja, poistovjecivanja i, dakako, uzivanja.

Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Nesim Tahirovic - Velika bijela slova, 1990.

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-1999 Casopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by © 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo