o

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 110-111 (21-22 - nova serija)

Godina XXV januar-sijecanj/februar-veljaca 1999.
Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Ismet Smajlovic
BOGATA DUHOVNA BIOGRAFIJA
KONJICA

Konjicko kulturno ljeto

Nekako s proljeca u Konjicu se sastao petoclani Odbor za kulturu, imenovan od kulturi naklonjenih opcinskih vlasti. Ubrzo potom Odbor je izidejio "Konjicko kulturno ljeto" kao "odbranu" od sporadicnih kulturnih desavanja ne bi li se i preko tzv. manifestacione kulture isprofilisao osmisljen, uljudjen, kultivisan zivot u gradu na Neretvi.

Multimedijalni projekt "Zvuk, boja, glas", prezentiran na pocetku ove manifestacije, najekspresivnije odslikava, polivalentnost, raznoglasje programa koji su odgledani i odslusani. I po realizovanim projektima, koji su osmisljavani od juna do septembra, "Ljeto" predstavlja svojevrsnu smotru stvaralastva kako domacih autora tako i gostiju cija stvaralacka biografija nadilazi provincijalnost i "palanacki duh".

ZVUK, BOJA, GLAS

Raspisivanje konkursa za tekst pjesme o Konjicu prvi je kulturni cin koji je svoj epilog imao, u augustu, obznanjivanjem imena autora triju najpodesnijih pjesama za uglazbljivanje, Aziz Nuhic je, po misljenju zirija, nacinio najkonjickiju pjesmu koju su ozvucili Moartovci i Hor i Orkestar Muzickog centra Konjic.

U junu u goste je pristigao i Djulicev "Mimar", nekonvencionalno odigran od glumaca Mostarskog teatra mladih. Izlozba fotografija, priredjena u Bosanskoj sobi, svojevrsni je foto-vremeplov kroz "staze, lica, predjele" Konjica, zaustavivsi se krajem drugog svjetskog rata.

Iza foto-hronicara, na konjickoj kulturnoj sceni boravila su "Dva nacelnika" Narodnog pozorista iz Mostara.

Ibrahim Novalic - Mrtva priroda

A onda je uslijedio najzahtjevniji, najkompleksniji projekat "Ljeta" - "Zvuk, boja glas", simbolisuci trolist umjetnosti. Akademik Nedzad Ibrisimovic, slikajuci, govorio je sebe, sugestivnoscu i neposrednoscu ozarivci lica prisutnih koji su prisustvovali direktnom "prenosu" nastanka slika ispod kojih su se potpisali i slikari Ibrahim Novalic, Salko Pezo, Nusret Mulic. Na aukciji priredjenoj isto vece sve slike su otkupljene a novac inkasiran u Muzicki centar ciji su gitaristi pripomagali piscima da rijecju sto uspjesnije nacine artisticki kontrapunkt.

Jedan od amblema kulturne Hercegovine je casopis "Most". Na promociji uprilicenoj pocetkom jula, "Slovom urednikovim" i stihovima Alije Kebe mostarizirao je Konjicane.

Kada su krajem jula i u augustu "zavladali" Celzijusi, Konjicani su se od "kulturanjaka" "prekvalifikovali" u vikendase. Organizatorima "Ljeta" desio se deficit u posjetiocima. Sa kisama vratili su se "okorjeli" posmatraci kulturnih dogadjanja. Finis su najavili rokeri "Meteora", "Drugog stanja" i "Krana", postavsi zvucni preludij tribini o kulturno - historijskom naslijedju Konjica i okoline.

Vremeplov kroz historiju Konjica zapoceo je mr. Tomo Andjelic, identifikujuci ga "bogatim spomenickim ansamblom". Iz dubine historije u osmanski period konjickog kraja prisutne je uveo univerzitetski profesor Jusuf Mulic, svrstavsi Konjic medju tri najdrevnija bh. grada ciji rodoslov zapocinje prije seststo godina. Po kazivanju profesora Novosadskog univerziteta Pere Muzijevica, Konjic je poodavno isprofilisao svoj urbanitet i "gradsku svijest", ciji su zitelji imali izgradjen "smisao za drugog i drugacijeg", sto je potvrdjeno i sadasnjim statusam otvorenog grada. Na tribini je istaknuto da je "san svih Konjicana da predju obnovljenom Starom cuprijom" koja se, uz grad, ugnijezdila na tzv. "konjickom koljenu Neretve". Formirano je i Udruzenje za zastitu kulturnohistorijske bastine konjickog kraja ciji je predsjednik mr. Dzenan Kovacic, a sekretar Mirsad Cukle.

Stara cuprija u Konjicu - srusena u II svjetskom ratu

DUHOVNE VERTIKALE

"Razgovor ugodni nacelnika Opcine Konjic i gostiju"; uprilicen potkraj septembra, bio je "koktel" besjeda, pjesama, muzike. Petnaestak "bivsih" Konjicana, koji svoje stvaralacke i radne biografije s uspjehom ispisuju izvan grada na Neretvi, drugovali su sa projektantima zivota ovdasnjih ljudi. Promovisan je i prospekt o Konjicu, sto predstavlja izdavacki poduhvat, uzevsi u obzir i prethodno objavljene tri knjige u Ediciji "Most" ciji su autori Kemal Mahmutefendic, Senadin Begtasevic i Ismet Smajlovic. Nakon obznanjenja vizuelno - tekstulanog vodica, finale ovog kulturnog projekta pripalo je praizvedbi uglazbljene pjesme o Konjicu.

Epilog "Kulturnog ljeta" pripada knjizevniku Seadu Mahmutefendicu i promociji stihozbirke "Bezavicajnik" autora Ismeta Smajlovica.

Nakon kulturnog intermeca, clanovi Odbora za kulturu ce imati intelektualnu obavezu spram "Ucitelja energije i gospodina duha" Kasima Prohica i mnogoznanca, "meraklije rijeci" i zivovanja Zuke Dzumhura koji su iz zivota presli u sjecanje i historiju. A onda opet u kulturnu arenu, medju hvalitelje i osporavatelje, dezurne ogovarace i prigovarace, koji kad nesto ne mogu i ne umiju kazu da nece. I sve tako, uz ogromno uporstvo, pokadkad i ustuknuca, ka novim duhovnim vertikalama, s mislju ne bi li kultura postala stil zivljenja.

Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Sead Hasanefendic - Pejzaz sa stablom i ruzicastim oblakom

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-1999 Casopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by © 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo