o
Mostujte sa nama
Arhiva
Paul Gaugin - Ragazza con mango

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 105 (16 - nova serija)

Godina XXIV juli-srpanj/avgust-kolovoz 1998.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Slovo urednikovo - Alija Kebo
PJESMA I OLUJA

U briljantnom eseju "Potraga za pejsazima", pjesnik, slikar i filozof Pedja Milosavljevic je, zadivljen ljepotom i tajnom Starog mosta zabiljezio tri metafore o Mostu - jelenu, starcu i djevojci: "Primicemo se Brzom Jelenu koji se pretvara u starca koji kleci na molitvenom cilimu i klanja suncu koje se tek rodilo. Jednu djevojku sa vitim nogama i bijelim zubima jos niko nije oteo. Usudjuje se da gazi po Neretvi. Ponizno sunce je doslo do njenih nogu".

Procitah ovaj esej i, gotovo cijelu noc, prelezah otvorenih ociju, budnih i napregnutih cula. Gledah u noc, u bijelu mjesecinu povrh Huma, u njene crvenojarke odsjaje na zrcalu rijeke. I vaskoliko nebo bijase bakarno sjajno, kao iskovano u vatri, prozirno do dna. Zrikavci su zrikali sjetnu pjesmu ljeta.

Bas kao i onda, krajem sedamdesetih godina kada sam, na terasi "Labirinta'' pod Kujundzilukom sreo Pedju Milosavljevica i kada je veliki umjetnik naslikao Stari most - prepolovljen.

- Ja se ne bavim drevnom profesijom proroka, ili tumaca, predskazivaca buducnosti, ali raspoluceni Most je krik, opomene na kataklizmicne prijetnje sto su se nadvile nad covjecanstvo - govorase Pedja.

I ovog ljeta kao da njegove rijeci koje doticu, poetski i filozofski produbljenu i dozivljenu opsteljudsku temu rata i mira, upozoravaju i tragaju za korijenima bica, svijeta, vasione, pronalazeci puteve koji ka tim korijenima vode, a to su: istina, ljubav, pravda, dobrota, prastanje...

Emina Catic (24 godine) - ubijena 04.07.1998.
 
Kao da je Pedja, i tada, vidio jahace apokalipse koji s isukanim macevima, s brda, jurisaju na Mostar da bi uradili ono sto, otprije, ni jedni osvajaci- tudjini ne uradise. Pobise, popalise, podijelise, raselise...


I danas, toliko vremena poslije Dejtona, isto cine, ubijaju, miniraju, pale...

Posljednje njihove zrtve su bili lijepa djevojka Ermina Catic i dobri covjek Husein Dzelilovic.

Vijest da su stradali u noci razularenog navijackog slavlja poslije utakmice Hrvatska - Njemacka bolno je odjeknula medju svim cestitim Mostarcima, jednako onim koji su ostali u ovom gradu, kao i onim koji su se nasli u progonstvu svoga beznadja.

Nakon zajednicke dzenaze na Sutini, ponovo potece rijeka suza kroz ovaj grad koji je, od pamtivijeka, tezio cistoti i ljepoti ljudskog duha.

Ali, tugu cemo odbolovati kako znamo i umijemo, da bismo o svemu, i svima, rekli istinu, da cijeli svijet cuje, kako Bosnjacima i dolikuje, uostalom.

I zato, dok se zemlja jos potresa od posljedica agresije i agresija - treba traziti dragulje lijepog i velikog u svemu sto je, ovdje, stvorio covjek. Uvijek traziti. Svuda traziti. Nikada ne zastati, ne klonuti.

Zato, u ovom broju "Mosta", u rubrici Aktuelnosti objavljujemo trojicu nasih velikana pera, s popratnom biljeskom prof. Muhameda Satora.

Poruke i vrijednosti njihovog stiha su - da se nada sacuva, da se zivot osmisli, me koliko tezak bio.

Da se usmjeri ka iskustvu, dobrocinstvu i zrelosti.

Ka ljubavi prema ovom gradu, prema Hercegovini, njenim krsevima golim, njenom siromastvu ali i rusticnim bogatstvima, njenim rijekama, poljima, njenim pticama, pticijim i svojim sopstvenim pjesmama. Svjetlosti u tim pjesmama nisu samo nebeske, one su i cuvstvene, namijenjene covjeku.

Inspirisan tim svjetlostima, clan nase Redakcije poeta Muhamed Elezovic, kojeg su ustase brutalno napale i pretukle usred bijela dana i usred Stoca, u mostarskoi bolnici Juzni logor je napisao i ove stihove:

Zasto moja smrt spava,
zasto mrznju ne uspava..."


I zdrav razum pita - zasto?! Zasto je i ovaj gnusni zlocin neko pokusao da izmanipulise tvrdnjom kako je Muhamed Elezovic, toboze, kobnog dana isao u svoj stan (iz koga je protjeran 1993. godine) i od sadasnjeg "stanara", Marijana Prce, trazio kauc!

To su obicne gadosti i lagarije sto su ih smislili i lansirali idioti koji od prvog dana ruse Federaciju i protive se povratku Bosnjaka, Hrvata i Srba u njihove predratne domove.

Oni koji nikada nisu culi ni za Tina, ni za Aleksu, ni za Musu Catica, velike pjesnike, ne jednog prostora ili jednog naroda, nego jednog vremena.

Vremena o kome ce se pricati jednog dalekog buduceg dana, kako smo mi, kojima se priblizavala godina dvijehiljadita - kao i nasi davni preci kada im se priblizavala godina hiljadita - zivjeli u strahu od onih sto razaraju preduslove sopstvenog zivota, slobodu kretanja, toleranciju i dobrosusjedstvo, zapravo krvotok bez koga nikome nema opstanka.

A "ko ne slusa pjesmu, slusace oluju!"

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Ahmet Kurt - Stari most

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo