o
Mostujte sa nama
Arhiva
Amir Pasic - Mostar 2004. sa obnovljenim Starim mostom

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 100 (11 - nova serija)

Godina XXIV mart-ozujak/april-travanj 1998.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Gradimir Gojer
"MOST" PREMA SVIJETU

Ne desava se tako cesto da jedan casopis i jedan grad budu u uzajamnoj vezi, u korelaciji, u stalnom dodiru, u prozimanju vrijednosti, u duhovnom obogacenju kao sto je to u slucaju grada i casopisa koji ulaze u ovu kolumnu.

"Prozor" se otvara ovog proljetnog jutra prema casopisu "Most" i prema gradu u kojem on izlazi, Mostaru.

Iako je i prije rata izlazio casopis za kulturu i drustvena pitanja "Most" u Mostaru, posljednja gibanja oko ovog casopisa nukaju me da o njemu pisem, sa velikim razlozima, ne tek i samo intimne prirode...

Prije svega zbog toga sto je "Most" navijesce, svojevrsni svjetlokaz kuda bi trebali ici svi kulturni i duhovni sadrzaji u sadasnjem, poratnom, postdejtonskom Mostaru. On je, pokazace se to kasnije, i daleko vise od toga...

Ali, zadrzimo se na trenutak na poziciji ovog casopisa u samom gradu Mostaru. On je tamo incident. Rijetko pozitivan incident. On pokusava skoro nemoguce: da u gradu, podijeljenom, po sad vec dobro nacionalno "izbalansiranim" crtama razdvajanja uspostavi kontinuitet multinacionalne misli. To, objektivno, nije lako. Jer, na jednoj obali Neretve on je najeksluzivniji raritet kulture, na drugoj pak obali, on je "persona non grata".

Ali nastojanja urednistva na celu sa mostarskim pjesnikom Alijom Kebom da stranice casopisa "Most" otvore i Bosnjacima i Srbima, i Hrvatima, i Zidovima, da stranice ovog casopisa budu kozmopolitski otvorene nisu uvijek nailazila na odobravanja cak niti na onoj strani Grada za koju kazemo da je kontrolira "bosanska" strana?!

Zasto upitnik?

Prije svega zbog toga sto se "Most" hoce i umije izdici (bar su to ovi dosadasnji, a izislo ih je osam!) brojevi pokazali... "Most" uspijeva okupiti autore iz cijele Bosne i Hercegovine, "Most" uspijeva, poput stvarnog reprezenta bosanskohercegovacke sarenice pokazati raznolikost u stavu, polislojnost u misljenju, raznosmjernost u djelovanju...

"Most" uspijeva odrzati vezu sa bosanskohercegovackim predracem...

On uspijeva dotaknuti smisao one tanke crte na kojoj se dijeli temeljna ljudskost od neljudskosti...

Na toj tankoj crti nalazi se ona kolicina pozitivne energije kojom se pokusava i vrlo cesto uspijeva, u ozracju koje je potpuno nesklono takvoj logici stvari, ostati dosljedno na putovima koji ne robuju niti jednom jednoumlju, niti jednom jednostranacju...

Sadrzinska cjelina ovog casopisa je u stvari kondenzat golemih energija koje se bore za promaknuce nacina zivljenja koji su kozmopolitska mjera stvari, to je onaj sloj ljudske angaziranosti koji ima apsolutnu recepciju u Europi i u svijetu.

Tom sloju, koji obiljezava sjajna rubriciranost (od Istrazivanja do Vremena koje ne prolazi) pridruzuje se likovno-graficka slika kojoj je, defakto, mjesto daleko van ovih prostora, na nekom od standova (ali ne literarnih buvljaka) Pariza...

Takav "Most" uziva nepodijeljenu podrsku stvarno civiliziranog, kozmopolitizmu okrenutog sloja Mostarana, koji nesumnjivo predvode perjanice duha, kakvi su prvi covjek Mostara - gospodin Orucevic i stvarni veleposlanik duha mostarskoga i bosanskohercegovackoga - profesor Sorbone i Rimskog sveucilista, knjizevnik i esteta profesor, doktor Predrag-Braco Matvejevic.

U takvu casopisnu melasu, koju formira urednistvo udjene se nerijetko zivi krik nase sadasnjice, udjene se suvremenost, koja naprosto nahrupi i ucini ovaj casopis na tren stvarnim mostom prema svijetu jedne carsije i jednog mentaliteta, ugrozavanog maksimalnim promitivizmom i pokusajima, sve evidentnijim, provincijalizacije duha i opceg ozracja...

Takav "Most" mora zasmetati ljudima uskih pogleda i okvira...

On mora smetati svima koji bi da nazadno "redizajniraju" nasu stvarnost "unazad".

Na nedavnom susretu sa urednistvom "Mosta" osjetio sam da hercegovacki kozmopolitizam potpomognut suradnistvom izvan ovoga grada nije bez stanovitih europskih ambicija, multietnicke strukture ozracja u kojem casopis nastaje.

Ovaj most prema svijetu osjetio sam kao veliku mogucnost da se prije svega likovne komponente naseg (ne)urbanog zivljenja izravnaju, da slikarstvo Pol Gogena opstane na nasim prostorima jer je njemu tu mjesto, jer je njemu tu prirodno ozracje u kojem moze i treba dalje da egzistira...

U situaciji kada nas moderni nacionalno-stranacki barbari hoce odvesti u duhovnu izolaciju nekih "bantu" drzavica mostarski slikar Jusuf Niksic pise nadahnut tekst o Gogenu, stranice "Mosta"otvaraju se za ovog sjajnog slikara...

Ovakvo pruzanje ruku svijetu znaci vise od svakog politickog pokusaja da ostanemo u Europi.

Zato i ovaj nacin komuniciranja, koji ima europske predznake nije tek i samo mostarski, vec sto bi Marin Drzic-Vidra nadahnuto kazao: "Opcenito svijeh..."

Danas kad se gase mnogi plamenovi civilizacije na ovim prostorima Kebin je casopis svjetlokaz kojem se vjeruje i u koji se ne ulazi lako...

Osmi broj "Mosta" usao je u "Prozor" da bi najavio nova svjetla u tamici nase neciviliziranosti i nekulture...

(Nezavisni mjesecnik "Republika", br. 17.)

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Amir Pasic - Mostar 2004. sa obnovljenim Starim mostom

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo