o
Mostujte sa nama
Arhiva
Autorska grupa SIN - Most

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Broj 98 (9 - nova serija)

Godina XXIII juni-juli/lipanj-srpanj 1997.
Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Amina Siljak-Jesenkovic
U RAJSKIM BASCAMA ZALJUBLJENIH
U potrazi za metaforama i simbolima
u jeziku Fevzije Blagajca

Ovo je pogled u Bascu slavuja zaljubljenih, cijem pjevu pridruzujem glas hvale Onome koji je Hvale i Ljubavi dostojan. I neka je mir na prenosioca Poruke kojega je Stvoritelj iz beskrajne Milosti i Ljubavi stvorio, i neka je mir na one koji su kao rod i drugovi njegovi Poruku prihvatili, i prenijeii je s ljubavlju, preko posjednika kerameta, mudrosti, iskrenosti, preko onih kojima su sastavljani epigrami i koji su perom kazivali o Ljubavi i Istini, preko dosjetijivih i darezljivih, do naseg vremena. Konacno, amanet valja ispuniti, jer, amanet je da kada odlucim setati po ovom vrtu slavuja, Bulbulistanu, osjetivsi uzitak u plodovima basce Fatihe, podarim Fatihu vrtlaru koji je svoj dragocjeni zivot prikratio odgajajuci svaku biljku, kao krv svoga srca njegujuci svako stablo, i reknem: Rob Fevzi je odnjegovao ovo drvece. Neka mu svakog casa stize nagrada Bozja.

Nije jednostavno hoditi ovim bascama, dodirivati i prepoznavati lisce i zvukove, i ne oskrnaviti njegove vrijednosti i ljepote u kazivanju o njoj, a nije moguce niti sagledati i opricati sve ove vrtove. Mnogo sto ce ostati nekazano, no, slusaoce ovog cijenjenog skupa molim da ovo kazivanje shvate tek kao jedan dodir i jedan iskaz slijepca iz Rumijeve Parabole o slonu.

Svakako, u traganju za metaforama i simbolima Fevzijinog Bulbulistana, valja poceti od samoga naslova - zemlja, vrt Bulbula, slavuja. Sama rijec bubul, slavuj ili slavic kako ga u Potur sahidiji Hevaija naziva, predstavija zaljubljenoga koji krvari od bola kojeg mu zadaje trnje Ruze koja predstavlja Ljubljenoga. Trnje svakako predstavlja zapreku pristupa Ljubljenoj Ruzi, kao sto i odvojenost Zaljubljenoga od Ljubljenoga jeste sama zapreka. Prevazilazenjem zapreke Zaljubljeni postize svoj cilj- dospijeva do Ljubljenoga, sjedinjuje se s Njim, utapa se u Jedinstvo Bitka.

Lijep glas bulbula predstavlja pjevanje, poeziju Zaljubljenoga, koja je uvijek odredjena opisom Ljubljenoga, ili opisom ceznje i patnje zbog odvojenosti. Dakle, opisom svoga stanja, tuzbalicom o svome stanju. Ovdje se nuzno osvrcem na jedan hasbihal o nefsi natika, po rodjenju mostarskog, po porijeklu stolackog pjesnika Arif Hikmeta Rizvanbegovica, koji nefs-i kazivanje Fevzija nagoni da pogledamo u srce, i tu provjerimo razloge nasega prihvatanja Puta istine, nasega postojanja muslimanima. Strah od kazne? Je li nam samo zelen kaftan i itikaf obiljezje islama? I imamo li pravo za one "koji su s vana stavili pojas kaluzera i izvjesili krst" suditi jesu li ili nisu spoznali Boga? Razgoliceni pred Bozanskim svjetlom mozda mozemo izreci svoje svjedocenje, koje ce opstati u nama.

Kako bi bili na putu da ocistimo srce od strasti i zelja. i napustili sve osim Njega. Tek tada, potpuno slobodni, u "letu bez krila i perja" kerameta Vasitije, ljudi mogu osjetiti ugodu Puta Istine. Plemenitost Abu-l Abbasa jeste vidovitost bozanskom svjetloscu, i samim tim, poziv starcu, Zidovu, koji se nacinja muslimanom, na pokajanje. Figurativno, Zidov predstavija opsjednutoga ovosvjetskim bogatstvom, obozavaoca Zlatnog teleta: on je prosao formalne zadatke vjere, cak i petu duznost hadzdza, medutim, u Kabi njegova srca nije zasijala Bozanska Svjetlost. Pred pogledom u koje ima Bozanske Svjetlosti, nije vrijeme stidu vec izricanju Njegova Jedinstva. Dakle, vrijeme svjedocenju. Odricanje vrijednosti ovosvjetskome blagu, ukrasima smrtne starice Dunjaa, prikazano je kroz ciscenje koje dervis vrsi dragim kamenom u kerametu Ahmeda Serahsija, a odricanje ovosvjetskih uzitaka, i strasti, makar banalnih koliko uzivanje u jedenju nara je simbolicki intenzivirano kerametom Jusufa Sirvanija. Pored odricanja, pouzdavanje u Boga, trazenje jedinoga oslonca u Njemu je jedini put do Cilja. Jer, "Cuvari neiscrpne riznice su naklonjeni evlijama". A kada evlija daruje makar i dio od Darovanoga duhovnog bogatstva, znanja, pouke, siromahu, to biva opskrbom koja traje za citav zivot.

Selman Farisi spominjanjem Boga, stalnim zikrom, cini da atomi, svemir oko njega bivaju prikljuceni njegovom zikru. Paradigma Selmana Farisija poziva na zikr, kako bi onaj ko ga cini zikrom bivao uzdignut.

Skromnost je takoder jedan od izraza plemenitosti - keramet. Zadovoljstvo skromnih plemenitih je u cistome srcu.

Izraz cistoga srca u izricanju Bozjeg jedinstva, stalnom dozivanju Njegova imena i stalnom pomisljanju jeste alkemijska formula kojom se obicno i profano mijenja u beskrajno vrijedno. Kao sto keramet nekoga sejha mijenja obicni kamen u dragulj.

Kazivanje i kerametu Sadrudina iz Konje potvrdjuje da dragulj kojeg bogoudnik nacini od obicne gline valja dati za pomoc i uputu drugima.

Stalna misao na prolaznost, i paznja da u prolaznosti ne povrijedis bilo koga, takoder su odlike Puta plemenitih.

I jos, duznost je da onome putniku koji trazi dar koji je od Plemenitih darovan, predas kao amanet. Ovaj svijet je tudjina za putnike tarikata, Puta Istine, to je bolna udaljenost od rodnog kraja, od koje imaju samo teze dvije stvari: bolest i siromastvo. Kada se na Putu sretnu oni koje su i ove tegobe ophrvale, valja im dati njihovo pravo. Kako bi se opstalo u Prvome Huldu - vjecitosti Plemenitosti, Kerameta, nadnaravnog izraza Blizine. To je tek jedan dzennet na ovome Putu.

Druga dzennetska kapija na ovom putu jeste mudrost. Mudrost je za Fevziju najizrazenija u beskonacnome uvjerenju o nepromjenjivosti sudbine, neodloznosti smrti, ili neminovnosti zivljenja, prema predodredenju. Mudrost koja govori o caru koji je sve ucinio da zaprijeci prorecenu smrt, mudrost o gubavcu koji je odlukom sudbine ostao zivjeti, kao i prica o asketi i predodredjenju da ce se ovaj ozeniti prostitutkom, ukazuju na Fevzijinu apsolutnu uvjerenost u to da je sve predodredjeno, i kao takvo nepromjenjivo, sto valja trpjeti. Takva misao se cak mnogo jasnije izrecena proteze i u drugim Fevzijinim stihovima, primjerice u jednom gazelu na turskom jeziku:

Srce, strpi se na bolu i nesreci,
Zadovolji se konacno, voljom sudbine!
Tebe je stvorio od jedne kaplje sjemena,
Nisi u stanju da se Bogu zahvalis!
Niko Mu ni za sto ne moze postavljati pitanja,
On ce postavljati pitanja svakom caru i siromahu!
Volja (neogranicena) pripada samo Bogu Uzvisenom,
On je stvorio izvore moci i glasa,
On mi je dao razum i pronicljivost, Fevzija
Sa hiljadu iskrenih molitvi zahvali se Bogu!
(1)

Fevzija u veoma zanimljivo ispredenoj prici o mladim zaljubljenim ukazuje na Boga kao jedini cilj Kojemu se upucuje zahvalnost i ljubav. Sav emotivni naboj, sva zelja koja je makar na tren upucena profanome, kod istinski Zaljubljenoga dobija transcedentnost. Za Fevziju je mudrost da i kada covjek ostvari zelju u prolaznome zivotu, ne podaje se uzicima, kako ne bi izgubio ono sto ga u biti vodi. Takodjer, znati za mjesto znalaca, znati za znanost i vlastitu poziciju u odnosu na znanost i znanje, vlastitu poziciju u odnosu na spoznaju, i povrh svega uvjerenost u apsolutnost i neprikosnovenost Bozjega znanja spada u ono sto Fevzija dozivljava mudroscu. Planine kao metaforu ucenjaka, voce kao njihovo znanje i mrtve kao neznalice koje ozivljava znanje ucenjaka Fevzija sam razotkriva isticuci da je put ka vjecitoj opstojnosti, ka drugovanju sa Hidrom, u nauci. Medjutim, on istice da je tu nuzno prisutna i spoznaja. Konacno, mudrost je i znati kojemu drustvu valja pripadati: valja odabrati izmedu drustva oholosti i zahvalnosti, izmedju prostora prolaznoga i vjecnoga uzitka. Ovo je Fevzijina dzennetska basca mudrosti, pa neka Svevisnji mudrima je daruje.

Treci je perivoj iskrenosti i pravog puta. On je za one koje iskreno pravim putem hode. I prilika da ozrcalimo srca i procistimo ih na ovom odredistu. U protivnom, nase ce dove zazvati samo oblake bez kise. Nase nastojanje pretocit ce se u praznine.

U cetvrtom huldu Fevzija je nastanio velikane islamske kulturne i filozofske povijesti. Cini se dzennetsko drustvo u kojemu bi i sam Fevzija najradije volio boraviti. Peti perivoj je prostor dosjetljivosti, ostroumnosti, govorijivosti. I sesti perivoj pripada darezljivima. Uz osvjedocenje da darezljivost biva uzvracena. I zato, molim Onoga koji je Darezljivi da iz Svoje beskrajne riznice daruje blizinu i ove basce svima onima koji su u se sabrali vrline rajenika. One su pobrojane ovdje, da bi se pamtile, spoznale i zivjele.

Da bi osjetili uzitke pjevane Fevzijom:

Dolazi vodja maga, hajde da ustanemo na noge!
Idimo uz zvukove saza, pripremimo se za sijelo!
Okreni se, moja vitka ljepotice, da nas ne vidi suparnik,
Da mu prodjemo za ledja i sklonimo se od njegova zla,
Za tvoje i najmanje veselje, neka Ejjubova casa napravi ti raspolozenje.
Podjimo na vasar satane, da posebno nazdravimo,
Da podrazavamo casi Dzema poput Rumelijca,
Pijuci vino bez mjere da pokazemo da smo Bosanci.
I kadija je dosao da potvrdi pjesmu boemstva.
Fevzija! Da se i mi pridruzimo ovoj lijepoj pjesmi!
(2)

Ovo je priprema za sijelo, zvuci saza u Krcmi - mejhani kraj koje lezi predaja o Sari Saltuku. Pred nama stoljecima skrivani prvosvestenici- magovi, sejhovi nasi bosanski, otkrivaju svoje zapretene knjige. Vrijeme je da im ustanemo na noge. Vrijeme je da skrijemo svoje ljepotice od suparnika i njihova zla, da nasa mudrost nadvlada njihove zle nakane. Da ucinimo da nasim dragima cak i casa patnje napravi raspolozenje, makar za najmanje veselje. Casa Ejjubova, koju ispijamo kroz povjest u svim nasim danima tuge. Danima matema. Da je ispijemo i spoznamo.

Tada cemo podrazavati casi Dzemsidovoj u kojoj se ogleda svijet. Ispicemo spoznaju o prostoru i vremenu, o vjecnosti. Uostalom, vrijeme je da dokazemo da smo Bosanci, i da bez obaziranja na sve one okolo, na sva njihova mjerila, umijemo ispijati pice nase spoznaje, umijemo i mozemo uzivati u nasoj Ljubavi, zivjeti u nasem zanosu. Tu je i sudac - kadija - koji potvrdjuje da ova piesma jeste sukladna nasemu zakonu. Fevzija, da se i mi pridruzimo ovoj lijepoj pjesmi!

I jos jednom iscitamo i primijenimo u nasem vremenu. Jer, vrijeme je da ozivimo, nasli smo planine sa vocem koje ozivljava mrtve.

Na koncu, dozvolite mi da Fevzijinim rijecima ucinim dovu:

Gospodaru! Za ljubav minulih generacija, za ljubav dobrih ljudi!
Gospodaru! Za ljubav kisa,
Gospodaru, Za ljubav mora!
Gospodaru! Za ljubav drveca,
Gospodaru, Za ljubav cvijeca!

Ti koji si Vjecno Milostiv, smiluj nam se i spasi nas od onoga sto nas je zadesilo!

Ti si mocan, spasi nas od Tvoje kazne na Dan oprosta grijeha!
(3)

Bulbulistan- ili zemlja, prostor, vrt slavuja Fevzije Mostarca sastoji se iz sest huldova, "poglavlja" kako ih naziva moj uvazeni profesor, prevodilac ovoga djela, rahmetli Dzemal Cehajic. Pored sest oznacenih huldova postoji uvodni dio, predvorje u kojem autor izrice zahvalu Stvoriteiju, stilom primjerenim mistiku donosi salavat na Vjerovjesnika Muhammeda i Njegovu casnu porodicu i ashabe, spominje i hvali perzijske klasike autore pet knjiga na koje se ugleda pisuci Bulbulistan, cini dovu za bosanskog namjesnika kojemu posvecuje svoje djelo, govori o djelu samome i ostavlja amanet citaocu da uziva u bascama Fatihe, predajuci je kao molitvu za dusu Fevzijinu. Cehajic u jednoj biljesci istice da je ovdje rijec "huld" upotrijebljena u znacenju poglavlja, iako navodi i njena leksicka znacenja kao vjecnost, drugi svijet, raj.
(4)

Medjutim, obzirom na daljnji sadrzaj djela Fevzijina zelimo skrenuti paznju na ono znacenje pojma huld kakvo se susrece u divanskoj knjizevnosti: Huld je jedan od osam dzenneta, ili jedna od osam dzennetskih kapija, vjecni zivot, dzennetski perivoj koji je nacinjen od zutog merdzana. Pored Hulda, u knjizevnosti se spominju i Naim, nacinjen od bijelog srebra, Adn, koji je od sjajnog bisera, smjesten u centru dzenneta, i najuzviseniji od svih, Firdevs vrt od crvenog zlata u kojem tece rijeka Selsebil, Mev' a mjesto od zelenog dragulja. Ala - Uzviseni, Daru-s-selam - Dom spokoja nacinjen od crvenog rubina, Ravza - basca kojom potoci teku, oaza.
(5) Ovo isticemo stoga sto nas broj huldova (6) kojemu pribrojimo uvodni dio i Fatihu koju sam Fevzija naziva bascom (!) u kojoj valja traziti ugodu asocira na broj dzenneta, odnosno dzennetskih kapija koji se spominje u tradiciji. Sa druge strane autor istice da "osnov vjere i kosmosa pociva na sest stvari"(6), ili kako smo za sest osnova vjerovanja pucki svikli kazati sest imanskih sarta. Stoga se moze pretpostaviti da je autor osnovna poglavlja Bulbulistana - huldove - omedjio brojem sest. Prva je basca vilajeta - basca bliskosti Bogu - u kojoj se razvijaju skriveni pupoljci plemenitosti - kerameta, cudotvornosti -Velikana, i njihov miris se uvlaci u osjetila zaljubljenih, slavuja. Sasvim je logicno sto Fevzija koji je pripadnik mevlevijskog tarikata kao uvodno kazivanje ovog poglavlja predstavlja plemenitost - odnosno nadnaravnost utemeljitelja mevlevijskog tarikata, Rumija, koji alkemijom Ljubavi prah i zemlju u dragulje pretvara. Nisu li uistinu rijeci Rumijeve, univerzalne poruke Ljubavi koja je polucena prema njemu i od njega, ta alkemijska formula koja i danas potire stvarno siromastvo - siromastvo duha i bezvjerstva.

(Blagaj, uoci Tradicionalnog zikra u tekiji na vrelu Bune)

(1) Cehajic, Dzemal: Pjesme Fevzije Mostarca na turskom, prilozi zaorijentalnu filologiju XVIII-XIX 1968-69, str. 292
(2) Cehajic, Dzemal: Pjesme Fevzije Mostarca na turskom, Prilozi za orijentalnu filologiju XVIII-XIX 1968-69, str. 293
(3) Cehajic, Dzemal: Pjesme Fevzije Mostarca na turskom, Prilozi za orijentalnu filologiju XVIII-XIX 1968-69, str 300
(4) Fevzi Mostarac, Bulbulistan, Svjetlost Sarajevo 1973. str 40, biljeska br 25
(5) Ahmet Talat ONAY Eski Turk Edebizatinda Mazmunlar II. izdanje, Turkiye Diyanet Vakfi 1993, str91-92
(6) Fevzi Mostarac, Bulbulistan, Svjetlost Sarajevo 1973. Str. 47

Prethodna Sadrzaj Slijedeca

Mark Sagal - Violinista

Home Arhiva
Novi broj Obavjestenja Linkovi
Redakcija Pretplata Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright 1995-1999 Casopis Most Mostar Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo