Most - Index
Most - Pretplata
Naslovna stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 204 (115 - nova serija)

Godina XXXI novembar/studeni 2006.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Abdulah Talundzhic'
O ”Hiljadu i jednoj noc'i”

Duboko znanje vodi k Bogu
Louis Pasteur

Arapske priche ”Hiljadu i jedna noc'” imaju svoj korijen u sklopu brojke dva.

Kako teoretichari, tako i praktichari, stari Arapi su uopc'e bili najbolji matematichari svoga vremena.

Mnogi uchenjaci u svojim raspravama pretpostavljaju: ”da je na Arape vjerovatno djelovao kao neki prirodni fenomen”, pa su vrlo lahko, jednostavnim postupkom iz deset vrijednosti sklope brojke dva, – sabiranjem dobivali potrebne vrijednosti od jedan do hiljadu.

Oni su brojeve: 62,50 dobiven prepolovljenjem broja 125 i broj 64 dobiven udvostruchenjem broja 32 zaokruzhili na broj 63.

Iz toga je, osnova na brojci dva, postavljen zatvoreni niz sa sljedec'im vrijednostima:

1, 2, 4, 8, 16, 32, 63, 125, 250, 500, 1000.

Primjenom tog stechenog znanja, Arapi su narochito koristili kod mjera za tezhinu.

Bilo im je potrebno da stave na vagu samo deset tegova, sa vrijednostima navedenog sklopa brojke dva, pa da dobiju trazhene tezhine od jedan do 1001.

U to se lahko mozhemo uvjeriti na navedenim primjerima:

  • vrijednost 350 sastoji se od brojki
    250 + 63 + 32 + 4 + 1;
  • vrijednost 788 sastavljena je od brojki
    500 + 250 + 32 + 4 + 2;
  • vrijednost 1001 sastavljena je od brojki
    500 + 250 + 125 + 63 + 32 + 16 + 8 + 4 + 2 + 1;

Iz navedenih primjera, sasvim je jasno da arapske priche ”Hiljadu i jedna noc'”, imaju svoj korijen u sklopu brojke dva. Svaki chitalac mozhe sam sebi postaviti zadatak, srachunati i uvjeriti se u narochita svojstva te brojke, koja pomnozhena sa bilo kojim jednocifrenim, dvocifrenim ili trocifrenim brojem, daje rezultate djeljive sa brojevima 7, 11 i 13.

Eric Pape  (1870-1938.): Sheherezada, 1923

Eric Pape (1870-1938.): Sheherezada, 1923

Glasoviti arapski matematichar Al-Khawarizmi (Al-Hawarizmi), autor danashnjeg rachunanja po njemu prozvanog algoritma, napisao je Bagdadu oko 825. godine nove ere svoje kapitalno djelo Al dzhebr val – mukabala (Al gebr wal mugabalah), u kome je algebra prvi put dobila svoj naziv i matematichki izraz.

Al-Hawarizmi je napisao dva poglavlja svoje knjige, o udvostruchavanju i prepolovljavanju, kao narochitim nachinima rachunanja. U tom djelu se prvi put spominje nula (0), do tada nepoznanica u matematichkim znanostima.

”Taj neki prirodni fenomen”, koji je utjecao na Arape, da su od krajnje zaostalih nomadskih, mnogobozhachkih i siromashnih plemena postali vodec'i narod u mnogim znanostima svoga vremena, dio je monoteizma, odnosno prelazak na islam.

Islam je u prvim desetljec'ima po objavi oslobadjao ljude, koji su ga primali, idolopoklonstva, fetishiziranja i kulta lichnosti, izjednachavajuc'i ih prema njihovim vrijednostima, bez razlike na porijeklo, polozhaj i boju kozhe.

Kao vjera jednog jedinog svemoguc'eg i sveznajuc'eg Boga, stvoritelja i gospodara svih svjetova, islam je dao pouke ljudima, da samo svojim radom i umijec'em, mogu doc'i do spoznaje zhivotne istine. U tome je uzrok shirenja arapske drzhave poput bujice prema Istoku i Zapadu, a brzo slabljenje i propadanje Bizantijskog i Perzijskog carstva, chiji se narodi asimiliraju s Arapima, primaju islam i, sa svojim kulturama doprinose stvaranju nove svjetske Islamske civilizacije.

Valja spomenuti da su mnogi uchenjaci davno potvrdili, da su bash zahvaljujuc'i pojavi islama Arapi mogli donijeti u srednjovjekovnu mrachnu Evropu, prvu zobnicu stechenog znanja i iskustva u mnogim znanostima i time posredno utjecati na budjenje njezine renesanse.

Literatura:

1. E. Neufert, Pravila gradjevinarstva, prevod ing. Vl. Potochnjak Beograd, 1952.
2. Hrvatska enciklopedija, knjiga I/236, Zagreb, 1941.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zadnja stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2007-01-01

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden