|
Na prostoru Bosanske krajine ostaće zabilježeno da je prva knjiga napisana i štampana u vrijeme agresije bila zbirka pjesama Ešrefa Hadžića ”Negdje nad Unom i Sanom” (Biblioteka ”Male ratne novine”, Bihać; Izdavač: Informativna služba Okružnog štaba odbrane Bihać, 1993. godine.) Iza nje dolaze Murat Tatarević i aktiv nastavnika osnovnih škola Cazin: ”Ranjena zemlja”, Izdavač: Općinski sekretarijat za informisanje, Cazin; Senudin Jašarević: ”Pepelna svanuća” Izdavač 5. korpus (Biblioteka ”Ljiljani”) Bihać.
1994. godine su štampane knjige Senije Skalić-Karauzović: ”Odvažne pjesme” (Izdavač: RTV Cazin); Grupa autora: ”San o zemlji” (Izdavač: 5. korpus, Biblioteka Ljiljani; Šefket Nakić: ”19 jabuka iz Bosne” (Izdavač: ”Delta”, Bihać,1994.).
1995. godina: Halil Jusić: ”Osmijeh slobode” (Izdavač: Porodica Jusić i Sektor za moral 517 bbr); Senudin Jašarević: ”Trnina u grlu” (Izdavač: JP RTV Bihać); Grupa autora: ”Slike rata” (Izdavač: Regionalno udruženje žena, Bihać); ”Izbor tekstova ratnih muzičkih ostvarenja 1992.-95.” (Izdavač: D.D. Bigros Biblioteka: Svjedočenja); Mehmed Smajić: ”Iz nejasnog i šutnje” (Izdavač: Delta, Bihać, Biblioteka Bosna); ”Feniks” (zbirka radova 511. Slavne); Senudin Jašarević: ”Monolog o zemlji” (Izdavač Kantonalni odbor SDA, Bihać); Emir Felić: ”Sličice ratne” (Izdavač Delta, Bihać); Zahida Ćirić-Mušeljić: ”Bosna kao majka” (Izdavač: Shine ART, Bihać); Nijazija Maslak: ”Kontinuitet BiH državnosti” (Consing, Bihać); Šefket Nakić: ”Maratonac i žena koja nestaje” (Izdavač: Misao, Sarajevo).
1995 godina: Nedžib Vučelj: ”Kovačnica” (Izdavač: Informativni kulturni centar, Bužim); Džeko Bibuljica: ”Bosna sabahom umivena” (Izdavač: KDB Preporod, Velika Kladuša); Emin Mesić: ”Osnovi teorije novinarstva” (Izdavač, Bihaćko muftijstvo); Irfan Horozović: ”Bosanski palimpsest”, Izdavač, Dure, Zagreb).
1996. godina: Nijaz Hadžić: ”Bošnjak iz njedara obećane zemlje” (Izdavač: Bihaćko muftijstvo).
1997. godina: ”Ratna sjećanja generala Mehmeda Alagića: Rat u srednjoj Bosni” (Izdavač: Bemust, Zenica); Husein Dervišević: ”Nezgodne zgode Malca i Bleska” (Izdavač: NIP Unsko-sanske novine, Bihać); Husein Dervišević: ”Ulicom Bišća” (Izdavač: Delta, Bihać); Rizo Džafić: ”Antologija krajiške poezije” (Izdavač: NIP Unsko-sanske novine, Bihać); Rizo Džafić: ”Murat Šuvalić: Izabrana djela” (Izdavač: Općina Bosanska Krupa); Mehmed Smajić: ”Kruh od zemlje” (Izdavač: Bošnjak, Bihać); Šefko Nakić: ”Goliardov krug” (Izdavač: Bošnjak, Bihać); Emin Huskić: ”Tenef” (Izdavač: KDB Preporod Velika Kladuša); Emin Huskić: ”Svi zločini Fikreta Abdića” (Izdavač, Bošnjak, Bihać); Senudin Jašarević: ”Treći rat – 5. korpus protiv autonomije” (Izdavač, Unsko-sanske novine, Bihać); Hazim Akmadžić: ”Kristalni predak” (Izdavač: Bošnjak, Bihać); Amir Talić: ”Prah i pepeo” (Izdavač SANAS, Sanski Most); Nijaz Hadžić: ”Ašk do aška dušakuša” (Izdavač: Bihaćko muftijstvo); Izet Perviz: ”Zavičajni motivi” (Izdavač: Udruženje građana Una, Bosanska Krupa); Nazif Veledar: ”Bošnjački govor” (Izdavač: HIKO, Minhen); Hazim Akmadžić: ”Mors mortis” (Izdavač: Međunarodni centar za mir, Sarajevo); Ismet Bekrić: ”Grad u nama” (Izdavač: Kulturna zajednica Ilirska Bistrica, Slovenija).
1998. godine: Zilhad Ključanin: ”Šehid” (Izdavač: NIP Ljiljan, Sarajevo); Rizo Džafić ”Azrailovo oko – pripovijetke” (Izdavač: NIP Oko, Sarajevo); Rizo Džafić: ”Antologija bošnjačke poezije za djecu 20. vijeka” (Izdavač: Bosanska riječ, Vupertal (: Wuppertal), Njemačka); Nedžib Vučelj: ”Zulfov kamen” (Izdavač: BZK Preporod, Bužim); Rašid Durić: ”Antologija krajiške epike” (Izdavač: Unsko-sanske novine, Bihać); ”Junačke narodne pjesme” (Izdavač: Bošnjak, Bihać); Emin Grošić: ”Ironijo, tebi pričam” (Izdavač: Medresa Džemaludin Čaušević, Cazin); Midhat Kozličić: ”Stanovništvo i naselja Unsko-sanskog područja 1879-1921.” (Izdavač: Unsko-sanski kanton, Bihać).
Mada nemaju veliku književno-umjetničku vrijednost, djela napisana na prostoru Bosanske krajine u toku rata i neposredno poslije rata, mogu biti značajni dokumenti o jednom vremenu kad se stvarala nova krajiška književnost zasnovana na neposrednim doživljajima. Uz sve nedostatke koje možemo naći u ovoj književnosti, ona predstavlja značajan segment krajiške historije o tragediji našeg naroda i njegovoj borbi za egzistenciju.
Na prostoru Bosanske krajine danas ima dvadesetak pisaca koji su pisali o ratnim stradanjima i koji pišu i danas svoja djela. Veliki je broj onih koji i te kako zaslužuju da uđu u školske programe, a ima i onih koji zaslužuju da se za njih zna bar u sredini u kojoj su pisali ili i danas pišu. Kako je odnos prema piscima, kao i prema kulturi uopšte kod nas takav da se za pisce u svakoj sredini niti zna, niti se želi znati, mnogi su počeli stvarati djela i zatim, na žalost, prekinuli sa svojim radom.
|