Most - Index
Most - Pretplata
Nikola Janković: Akt [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 172 (83 - nova serija)

Godina XXIX mart/ožujak 2004.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Božidar Popović
Ex Ponto

”Sve je pojedinačno i sve opšte”
Gete

Prema sveopštem zakonu dualizma, davno ustanovljenom u filozofiji, sve što postoji živi u znaku broja dva; dvaju suprotnih polova i geografskog, fizikalnog, biološkog, te to dvoje skladno se povezujući omogućuje uopšte život. Ta dvojakost ogleda se u cjelokupnom dosadašnjem bitisanju Svijeta i u interesu je toga da on funkcioniše djelatno i konstruktivno.

I tako se još u staro, klasično grčko doba – a nakon egipatske, vavilonske, persijske i arapske kulture – tu pojavio još jedan visoko umjetnički i patetični pokret od sveopšteg značaja što je porodio i plejadu značajnih umova, te oni postali i ostali temelj i za sva buduća nastojanja Svijeta a u interesu sveukupnog njegovog opstanka.

Pa će onda iz te i takve čudesne i visoko izniknute balkanske kulture i plejade njenih stvaralaca rezultirati još i pojava najvećeg osvajača, ali ne i uzurpatora, Aleksandra Makedonskog, za koga Andre Malro reče kako je osvajao Svijet – ne da bi ga sebično za sebe prigrabio već da bi ga ljubavlju, te sjedinjujući kulture oplemenio, zbližio i konstruktivno ujedinio – baš kako je u istom kontekstu rekao to i za Maršala Tita koji je od neprijatelja stvarao prijatelje. Poznata je i činjenica kako je Aleksandar uzeo za ženu kćer pobijeđenog istočnjačkog kralja koji će mu postati prijatelj.

A docnije javiće se koincidentno još jedan čovjek – i opet na Balkanu, u Bosni i Hercegovini kome će život dodijeliti sličnu sudbinu i taj će fenomen učiniti sličan korak povezivanja Istoka sa Zapadom time što će sagraditi – da ga se nazove savremenim terminom – kultni most – ćupriju na Drini; da bi docnije i pošto prohuji nekoliko vijekova, i opet jedan balkanski visoko obdareni književnik sve to prikazao u svom romanu, te time stekao ne samo visoku literarnu već i slavu koja će ga svrstati u najuži krug plemenitih stvaralaca i u interesu sveukupne ovozemaljske egzistencije – kakvu je upravo stekao i Nikola Tesla povezujući plemenitom električnom strujom cijelu planetu, te tako nastojeći da i iz ljudskih srca i mozgova progna mrak.

Ibrahim Novalić: Iz ciklusa ”Moj put”

Ibrahim Novalić: Iz ciklusa ”Moj put”

Uz ovaj i ovakav kontekst valjalo bi još spomenuti – i opet u vremenu univerzalne potrebe i težnje za svejedinstvom – kako se i opet na tlu Balkana pojavio još jedan most – fenomen nad hučnom rijekom Neretvom, čudesan ne samo po svom arhitektonskom već i simbolično-utilitarnom značenju, sagrađen i sudbinski namijenjen da i po mještaninu pjesniku Šantiću postane i ostane most ljudske sloge i harmonije kako na rodnom tako i na sveukupnom ovozemaljskom planu.

I da sve pobrojano i u krajnjoj instanci, pa i ovakav jedan kratki, komprimiran napis o ljudskim ovozemaljskim ćuprijama, postane cjelina, valjalo bi i opet spomenuti Čovjeka sa Balkana, rođenog i sudbinski predistiniranog da se i nakon svoje biološke smrti bavi mostoljubljem i čovjekoljubljem, te i onim što se zove brigom cijelog danas osobito razjedinjenog i niskim težnjama zavađenog Svijeta; onoga što ga Malro s pravom upoređuje sa slavnim Makedoncem; graditeljima i neimarima sveljudskih odnosa-ćuprija.

A sve to opet se nekim čudom uvijek vrti i opet oko Balkana, poluotoka na kome se – baš kao i u Aristotelovo i Platonovo vrijeme – rješava, reklo bi se, opšta sudbina planete. Oko brdovitog Balkana, kako ga tragički intonira Desanka Maksimović, gdje se baš kao i u svim bogato vinorodnim krajevima – in vino veritas – nekom čudesnom koincidencijom dešavaju najveće kulturološke pojave, klasika, renesansa: Grčka, Italija, Španija, Francuska, Dalmacija, Mostar, Stražilovo, Vranje...

”Kada Sunce ne bi voljelo vino, zar bi ga uzgajala njegova toplina?”
(Li Tai Po)

”Čim se orosiš kapljicom crljenom, umah ti se duh vrne.”
(Marin Držić)

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Vilko Šeferov: Stari most [Povećaj] Lazar Drljača: Stari most [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2004-07-01

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucaković · Sweden