Home · Arhiva · Novi broj · Traži/Search · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt


Broj 165 (76 - nova serija)

Godina XXVIII avgust/kolovoz 2003.
Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Alija Behram
PONOS I SVOJINA CIJELOG SVIJETA
Stari most i Mostar - od Beča do Njuorka


Prva svjetska muzejska izložba ”Stari most u Mostaru”, održana u Beču, svjedoči o ponovnom otvaranju i približavanju Evrope zemljama i gradovima koji joj po logici stvari pripadaju - Ponovna izgradnja Starog mosta, kojeg gradi cijeli svijet, dokaz je da je ljudska solidarnost jača od zla i da ga uvijek pobjeđuje. Specijalni izaslanik UN, Jan Pronk: ”Most u Mostaru je spona veze i integracije civilizacija...” Stari most ”putuje” u Zagreb, Beograd, Podgoricu, Skopje, Pariz, Istambul, Njujork...

U prekrasnom ambijentu Vrta ruža, koji je sastavni dio Muzeja historije i umjetnosti grada Beča (po rejtingu jednog od tri najznačajnija u svijetu), u srijedu 16. jula 2003. godine, upriličena je prva svjetska muzejska izložba o Starom mostu u Mostaru.

Grandioznu svečanost koja je - po mnogima, uistinu predstavljala kulturni događaj dana u Beču i cijeloj Evropi - zajedno su organizovali Stalna misija Kraljevine Holandije pri OSCE u Beču, Kulturno-historijski muzej grada Beča, ambasada BiH u Austriji, u saradnji sa PCU Agencijom za izgradnju Starog mosta, te nevladinim organizacijama Most
-Mostovi-Most iz Beča i Centrom za mir i multietničku saradnju u Mostaru.

U prisustvu više od hiljadu građana i brojnih turista, zatim kulturnih i javnih radnika grada Beča i Republike Austrije, kao i diplomata i ambasadora zemalja akreditiranih u Austriji, pod krovom muzejskog Hrama posjetiocima je prezentiran raskošni kroki svih najvažnijih događaja vezanih za rekonstrukciju Starog mosta na rijeci Neretvi u Mostaru - počev od njegove prijeratne neponovljive i ničim usporedive razglednice, pa do mučne filmske hronologije brutalnog razaranja historijske jezgre i rušenja Mosta, do audio-video i kompjuterskih obrazloženja najvažnijih etapa njegove ponovne rekonstrukcije.

RASKOŠNA PREZENTACIJA

Pred posjetiocima su bile slike Starog mosta i starog grada Mostara, otkinute gromade luka Mosta nakon što je bio srušen, te kaldrma iz Kujundžiluka, pa je ulazak posjetilaca u Hram Muzeja, zapravo, izgledao kao svojevrsna šetnja Starim gradom u Mostaru. Izložena je i maketa Starog mosta sa okruženjem koja pokazuje kako će izgledati konačne vizure starogradske jezgre Mostara s proljeća 2004. godine, kada svi radovi budu privedeni kraju. Prezentirana je i bogata arhivska i graditeljska građa vezana za ovu tematiku, sa muzejskim eksponatima grada Beča, gdje je posebno atraktivno ulje na platnu sa motivima Mosta, staro više od stotinupedeset godina.


O kvalitetu i rejtingu izložbe ”Stari most u Mostaru”, najbolje govori izbor posjetilaca i govornika. Izložbu je zvanično otvorila ministrica spoljnih poslova Republike Austrije, gospođa Benita Ferrero-Waldner, a potom su se posjetiocima i gostima nadahnutim govorima o univerzalnim značenjima, vrijednostima i porukama Starog mosta, obratili i Jan Pronk, specijalni izaslanik Generalnog sekretara UN Kofija Anana, potom Wilfried Seipel, generalni direktor bečkog Muzeja, Amira Kapetanović, ambasador BiH u Austriji i Sylvia Mader kustos Muzeja.

BEZ GRANICA

”Izložba koju otvaramo danas u Beču je izraz naše velike i posebne solidarnosti i izraz saradnje koja prelazi granice različitih nacija.” - rekao je prilikom otvaranja direktor bečkog Muzeja, Wilfried Seipel, te naglasio:

”Mi se ovdje podsjećamo na barbarski čin uništenja Starog mosta 1993. godine u Mostaru. Ali, isto tako želimo učiniti nešto dobro, barem jednim dijelom, nastojeći da ponovnom rekonstrukcijom Mosta, moderne adaptacije, ponovo izgradimo mostove između Istoka i Zapada, između različitih religija, između različitih država, između različitih mentaliteta... Želimo Most ponovo učiniti novim, kao simbol jednog kulturnog spomenika evropskog značaja i dokaz takve solidarnosti prije svega je ovdje i nalazi se u vašoj prisutnosti” - zaključio je Seipel.

Gospođa Benita Ferrero-Waldner, ministrica spoljnih poslova Austrije, koja je zvanično otvorila izložbu, istakla je posebno da je ”mostarski Stari most simbol veze, tranzicije ali je isto tako za budućnost svojevrstan simbol mira. I zbog toga je Austrija, zajedno sa mnogim drugim državama, snažno podržala rekonstrukciju ovog predivnog Mosta - veze među nacijama, etničkim grupama, religijama... Želimo vam sve najbolje, da vaši ljudi mogu opet živjeti zajedno u miru i toleranciji, okrenuti Evropi kamo je vaše mjesto” - poručila je gospođa Waldner.

EVROPA BEZ ZIDOVA

Vrlo nadahnutu besjedu u Beču pred gostima i posjetiocima izložbe ”Stari most u Mostaru” imao je gospodin Jan Pronk (bivši ministar spoljnih poslova Holandije) ovog puta u ulozi posebnog izaslanika Generalnog sekretara UN, Kofija Anana. Evo nekih njegovih naglasaka:

”... Ako Evropa izabere da bude zatvorena zajednica ona će onda izdati identitet koji je sama izabrala. Ne postoji nikakav zid oko identiteta. Ali postoji most koji će povezati ljude sa nadanjima. Mostovi povezuju. Oni su simbol pripadanja. Mostovi ujedinjuju. Djeca u pojedinim kvartovima grada idu u školu odmah iza ugla, ili preko mosta. Njihovi roditelji mogu raditi na drugoj strani rijeke prelazeći most svakodnevno. Oni to rade i da posjete svoju rodbinu i prijatelje. U otvorenom gradu ne postoji dio grada koji je rezervisan za ljude koji tvrde da je to njihov dio grada, gdje drugi ne pripadaju. U otvorenom društvu mostovi znače da ne postoje zone u koje se ne može zalaziti, da ne postoji aparthejd. Most je simbol evropskog identiteta. Izgradnja mosta znači podržavanje slobode, podržavanje jednakosti i solidarnosti, dok uništavanje mosta znači uništavanje svega ovoga. Mostarski most je bio spona takvog identiteta: otvorenog, slobodnog, pluriformnog, zasnovanog na pravima. Most u Mostaru je spona veze i integracije civilizacija. Sve je to bilo promijenjeno: zid je uništen i most srušen... Posjetio sam Mostar nekoliko puta za vrijeme rata u devedesetim, trebao mi je jedan čitav dan da pređem iz zapadnog u istočni Mostar. Vidio sam ljude koji su živjeli u podrumima, ispod svojih porušenih kuća, koji su trčali da bi prešli ulicu, ljude koji su bili granatirani. Bio sam svjedok hrabrosti doktora i medicinskih sestara u bolnici kada su nastojali da spriječe krvarenje žrtava, dok se granatiranje nastavljalo. U selima oko Mostara, gdje su Muslimani ubijani a njihove kuće uništavane... to je bio aparthejd u svom najsurovijem obliku. Mi smo ponovo u novom vijeku. Nesreća Mostara, Stoca, Goražda, Sarajeva i Srebrenice je lako zaboravljena...

TRAJNA OSNOVA POMIRENJA I SUŽIVOTA

Smrt i uništenje su izgleda iza nas. Ali to će biti tako ako će Bosanci i Hercegovci uz pomoć drugih Evropljana postaviti trajnu osnovu za svoje društvo koje će biti otvoreno, pluriformno, slobodno, jednako, solidarno i zasnovano na pravima. Rekonstrukcija Starog mosta u Mostaru u stvarnosti, kao i u mislima ljudi može značiti sve to. Most kao simbol identiteta koji može odoljeti novim nastojanjima za razdvajanje koji su već manifestovani tokom ove prve tri godine novog milenijuma. To je potrebno za Mostar, to je potrebno za Bosnu i Hercegovinu kao i za Evropu...” zaključio je Jan Pronk.

Ambasador BiH u Republici Austriji, gospođa Amira Kapetanović podsjetila je uvažene goste i posjetioce izložbe u Beču ”da je Stari most u Mostaru vijekovima bio najprepoznatljiviji simbol identiteta grada Mostara, često nazivan samo Stari, simbolizirao je integraciju Bosne i Hercegovine. Ovo je prva svjetska muzejska izložba o Starom mostu, Mostu koji ima dušu i koji je istinski simbol povezivanja ljudi, ne samo tri slobodna naroda BiH, već i Most koji je spajao Istok i Zapad. Ovo je praznik ujedinjenja za bolje sutra što najbolje svjedoči koliko je pogrešna doktrina o navodno neizbježnom sukobu civilizacija. Ovaj događaj i naše zajedničko približavanje Starom mostu u Mostaru dokaz je da je ljudska solidarnost mnogo jača od zla i da ga uvijek pobjeđuje...” zaključila je gospođa Kapetanović.

Ideja organizatora je da, poslije Beča, izložba o Starom mostu u Mostaru krene i u sve centre zemalja bivše Jugoslavije, od Zagreba i Beograda, preko Ljubljane, Skopja, Podgorice, Kosova... do Pariza (Unesco), Istambula i Njujorka. Stari most na rijeci Neretvi u Mostaru ponovo je most susretanja i okupljanja, Most za sve dobre ljude, Most za cijeli svijet...

U Beču, 16. jula 2003.

Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Zlatko Melcher: Motiv sa stećka

Home · Arhiva · Novi broj · Traži/Search · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Časopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobođen je plaćanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-2003 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadržaj obnovljen: 14-05-2004

Design by © 1998-2003 HarisTucakovic, Sweden