Elvedin-Edo Hanic
ORAO - PTICA KOJA
NESTAJE
Ekologija -
Agroekologija |
Univerzitet
"Dzemal Bijedic"
Studij za mediteranske kulture Mostar
Orlovi su vijekovima imali svoja stanista
u hercegovackom kamenjaru. Po svom
prirodnom nagonu, biraju teske i
nedostupne litice golih kamenitih brda i
planina. Sa tih nedokucivih visina,
njihovom ostrom oku nije promicala ni
najmanja promjena u prirodi.
Njihov slobodan let na velikim visinama
sa kojih osmatraju prostor oko sebe,
uvijek je plijenio paznju i divljenje. To
su istinski gospodari visina, slobode i
neporemecene tisine.
Nazalost, sudbina i ovih ptica postaje
neizvjesna. To je vrsta koja nestaje i za
koju mnogi prirodnjaci i mnoge
institucije dizu glas za njihov spas.
Projektom reintrodukcije orlova na nasa
hercegovacka stanista, Bosna i
Hercegovina se pridruzila evropskim
zemljama visokih ekoloskih standarda za
spas ovog istinskog higijenicara prirode.
Orlovi u Hercegovini
Prema istrazivanjima naseg poznatog
ornitologa dr. Svjetislava Obratila iz
Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini,
u Hercegovini su se gnijezdile tri
odvojene kolonije ovog lesi nara:
- okomite litice iznad izvora rijeke Bune
u Blagaju,
- kamenite litice planine Hrgud kod
Stoca,
- kamenite litice u kanjonu rijeke
Neretve kod Zitomislica.
Prilikom monitoringa u vrijeme
gnijezdenja 1983. i 1984. godine, na ova
tri lokaliteta, ustanovljena je
populacija - velicine od 25 do 30 pari.
Tada je registrovano i 14 aktivnih
gnijezda. Od 1984. do 1988. godine, i
1991. godine kroz nesavjesne ekoloske
incidente, postepeno su nestajale
kolonije bjeloglavog supa - Gyps fulvus. |
 |
|
Jedna od njihovih najimpresivnijih
kolonija je bila iznad Tekije u Blagaju.
Prvi pisani podaci o recetnim kolonijama
Gyps Fulvus u Hercegovini datiraju od
1885. godine. Svojim stalnim bitisanjem
na ovim prostorima, oni su predstavljali
pravi dragulj ovog grada i ovog pejsaza. |
Njihov let iznad vrela, iznad
tekije i namrgodjene litice gdje su se
sudarala vremena, civilizacije i prirodni
kontrasti, stvarali su posebnu idilu ovog
grada. I nije nista neobicno sto se
javlja nostalgija za ovim vremesnim
"ikarima" kod svakog onog ko
poznaje Blagaj od ranijih vremena.
Jednog novembarskog dana, suncanog i
hladnog, u setnji od ribogojilista do
Tekije sa gospodinom Dzevadom Handzar,
direktorom istog preduzeca, rodila se
ideja o reintrodukciji orlova na ova
stanista. Po svojoj vokaciji prirodnjak,
i zaljubljenik svoga grada, je istinski
doprinio realizaciji ovog projekta.
Poceli su prvi kontakti sa spanskom
brigadom "Extramadura"
i njihovim tadasnjim zapovjednikom - generalom
Miquel Simon Contreras, koji
nije krio zadovoljstvo i spremnost da nam
u tome pomogne. Slijedili su stalni
kontakti, razgovori i korespondencija oko
finalizacije programa, i ovom plemenitom
covjeku dugujemo zahvalnost za
realizaciju vracanja orlova na ova
podrucja.
Agroekologija- introdukcija novih
vocnih sorata
Posjeta Extramaduri nije bila samo vezana
za ekologiju. Jednostavno nisam mogao
ostati ravnodusan prema onom sta rade u
poljoprivredi. Plantaze hrasta plutnjaka
pokrivaju ogromne povrsine. Izvoz pluta u
druge zemlje cini znacajnu nacionalnu
stavku ove zemlje. Pored hrasta
plutnjaka, pod nasadima maslina, smokava,
tresanja su velike povrsine.
Ljubazni domacini su pokazali puno
razumijevanja za nas interes oko
poljoprivredne proizvodnje u njihovoj
zemlji. Rado su se odazvali molbi i
donirali nam po tri razlicite sorte:
masline, smokve i tresnje. Ove sadnice se
sada brizljivo opserviraju u rasadniku
"BOR" u Bijelom polju i
posluzice kao nove introducirane sorte za
studente Studija za mediteranske kulture
Univerziteta "Dzemal Bijedic" u
Mostaru.
Zajedno sa ovim sadnicama, introducirano
je i 20 komada mladih sadnica hrasta
plutnjaka na ove prostore. Ukoliko se
adaptiraju i budu sacuvane, to ce biti
sigurno prvi primjerci ove alohtone
biljne vrste na ovim prostorima.
Maslina je u ovoj zemlji jako cijenjena.
Projekti za podizanje nasada maslina za
proizvodnju ulja ili za konzervaciju se
svesrdno finansiraju od Evropske
zajednice. Cijeni se kao vrlo
interesantana kultura sa agroekoloskog i
zdravstvenog aspekta. Introdukcija
masline i na nase prostore mora
zasluzivati vecu paznju. Sada su na
raspolaganju sortne selekcije koje mogu
da podnose dosta niske temperature, i do
minus 10 stepeni Celzijusovih.
Ovo je kultura vrlo skromnih zivotnih
zahtjeva. Dobro podnosi susu, duboko se
ukorjenjuje i moze da raste na
zemljistima losijih bonitetnih
vrijednosti. Dakle, jedan dio Hercegovine
ima odredjene agroekoloske uslove za
uzgoj ove kulture.
Na prostorima koja su podlozna eroziji,
zbog dubokog ukorjenjavanja, pozitivno
utice i na konzervaciju tla. Prostori
iznad magistrale, zbog urbane izgradnje
ozbiljno se narusavaju i postaju
geo-stratigrafski nestabilna za grad
Mostar. Osim toga, zbog inkliniranosti i
mehanickog sastava ove pozicije su jako
erodibilne. Stvaranje zelenog pojasa sa
kulturama dubokog ukorjenjavanja znacajno
bi konzerviralo i staticki stabiliziralo
ovo podrucje. Zasto ne razmisliti i o
podizanju "green olive's zone"
ili alternativnoj sadnji odredjenog broja
sadnica maslina kod gradnje novih kuca i
formiranja okucnica.
Nasi domacini donirali su nas i sa 100
komada jaja japanske prepelice.
Proizvodnja jaja japanske prepelice je
vrlo popularna i preporucljiva kod
lijecenja astmaticnih oboljenja, visokog
tlaka, cira na stomaku, arterioskleroze i
nekih drugih oboljenja.
Ova jaja koriste kod starijih iscrpljenih
osoba, kod postoperativnih tretmana i kod
djecije pothranjenosti, jer su bogata
kalcijem, fosforom, gvozdjem te
vitaminima A, B1, B2, aminokiselinama i
drugim mineralnim sastojcima.
Putevi za nove donacije
Spanija je od 1980. godine jedna od
najvecih donatora u Evropi kada su u
pitanju zastita i odrzavanje mnogih
animalnih vrsta. Svake godine, nekoliko
desetina primjeraka razlicitih vrsta
zivotinja se donira u razne zemlje:
orlovi, sokolovi, africke gazele itd.
Cijela Spanija ima koloniju od 30.000
primjeraka orlova i cini 80% ukupne
svjetske populacije bjeloglavog supa i
crnog orla.
Prvi orlovi - bjeloglavog supa - na
spanskom jeziku poznati kao "buitres
leonado" izvezeni su 1980. godine u
Francusku i to 10 pari. Sest godina
kasnije iz Extramadure, izvezeno je 12
pari u Italiju. U prosloj i ovoj godini,
Ministarstvo za ekologiju Extramadure,
doniralo je preko 50 pari orlova za
Izrael. Nasa zemlja se u ovoj godini
pridruzila evropskim zemljama koje dizu
glas za zastitu zivotinjskih vrsta koje
nestaju.
Nacionalne spanske novine "El
Mundo" od 2. augusta 1998. godine,
donijele su na jednoj stranici vrlo
afirmativan tekst o projektu
reintrodukcije orlova u Bosnu i
Hercegovinu.
Put u Extramaduru
Dvanaestog marta 1998. godine, iz vojne
baze "Ortijes" poletjeli smo
velikim transportnim avionom
"Herkules" za Spaniju -
Extramaduru. Ova mala drzavica, sada ima
najbrojniju populaciju orlova na planeti.
Granici sa Portugalom i po mnogo
elemenata podsjeca na nasu Bosnu i
Hercegovinu. Prvi utisak je, da je to
zemlja sa visokim ekoloskim standardima,
i razvijenom poljoprivredom. Ogromna
prostranstva zasadjena sa hrastom
plutnjakom, maslinama, smokvama,
tresnjama i drugim mediteranskim
kulturama. Velike povrsine su pod
prirodnim pasnjacima, kojima tumaraju
ogromna stada ovaca, koza i goveda. Sve
je besprijekorno cisto, i sve je pod
kontrolom kada je u pitanju ekologija.
Impresionira njihova briga prema svemu
sto cini zivi svijet prirode. Strogo se
kontrolisu svi zahvati u prirodi. Svi
njihovi parkovi, rezervati, slobodni
prostori su pod stalnom kontrolom
ekoloskih inspekcija.
Posebnu brigu posvecuju cuvanju i
odrzavanju pticijeg fonda. Registruje se
brojnost populacija, broj gnijezda, broj
mladih, ugibanja, incidenti sa
ranjavanjem ili ispadanjem iz gnijezda i
ostalo. Svakodnevno su na terenu patrole
sa mocnim teleskopima i fotoaparatima, i
tako se registruju eventualne promjene u
gnijezdima, stanistima, jatima itd.
Mladi ptici koji ispadnu iz gnijezda,
brizljivo se kupe i nose na posebne
specijalizirane klinike za njihovuz
rekuperaciju. To su zaista moderne
klinike, sa opremljenim hirurskim salama,
sa stacionarima za njihov postoperativni
tretman. Uz svaku kliniku, postoji i mala
farma, u kojoj se uzgajaju razlicite
zivotinjice za njihovu ishranu i
postoperativni oporavak (misevi, kunici,
gliste, razliciti insekti itd.).
Sponzori su pokazali veliko respektiranje
prema Bosni i Hercegovini i njenim
narodima. Znaju za minuli rat i brojne
tragedije, traume i teskoce koje je
donio. Kao profesionalci, znaju i za
migracije mnogih zivotinjskih vrsta sa
iskonskih stanista u druge zemlje, zbog
ratnih desavanja. Nisu krili
zadovoljstvo, sto se Bosna i Hercegovina
pridruzila zemljama visokih evropskih
ekoloskih standarda u spasavanju
zivotinjskih vrsta kojima prijeti
izumiranje. Cijela posjeta je bila
popracena televizijskim emisijama o BiH,
o projektu i o novim spanskim gostima u
nasoj zemlji.
Uspjesnom realizacijom ovog projekta,
otvaramo puteve i mogucnosti za nove
ekoloske i poljoprivredne projekte. Na
potezu smo mi, i od nas zavisi da li,
uskoro mozemo vidjeti u nasim prostorima
prekrasne spanske paune, muflone i druge
zivotinjske vrste. Isto tako, vazi i za
poljoprivredne programe oko
introduciranja vrijednih mediteranskih
vocnih vrsta. |
|
