|
Oduvijek su umjetnici mislili stvarajuc'i svoja djela, ma kako da je jednostavan bio predmet njihove kontemplacije. Kroz umjetnost, umjetnici se pojavljuju kao tvorci ne samo novih objekata koji daju novi smisao predmetu, koji je posluzhio kao inspiracija. vec' kao tvorci novog smisla umjetnosti same. Boja i oblik reflektuju svoj sopstveni tok misli, reflektuju svoje postojanje kao zhivot. Slikari i slike su dobili krila diskurzivnim uznemiravanjem. Misao o chistoj misli, oslobodjenoj svakog pojedinachnog predmeta, filozofski je akt.
Ova izlozhba je neshto shto ljude spaja, neshto shto je univerzalno, a opet jedinstveno na svoj nachin. Tijelo, sve do svoje smrti, je u stalnom mijenjaju, dok duh ostaje uvijek isti. On ne mozhe biti obznanjen nichim drugim do li tijelom u kojem je nastanjen. Takva je i umjetnost, kao nasha tijela – u stalnom mijenjaju, dok je poruka uvijek ista.
Umjetnost je mnogo vishe nego ukrasni dodatak, ochima pruzha uzhivanje, a istinski prosvjetljuje dushu. Umjetnost je poruka upuc'ena dushi. Ona nam otkriva smisao zhivota ljudskog i cjelokupnog zhivota, mehanizma materije, mehanizma misli. Ne mora chak biti ni perfektno, ni brizhljivo sprovedena. Ona dejstvuje i kad je veoma nesavrshena, veoma sazheta; i pitam se ne daje li najvec'i smisao bash tada. Ona ima lik kakav se nikad nije vidio ochima, nego dushom. Snazhno nas preseli i prenese u sasvim nepredvidjeno stanje i svijet.
Uvijek zhelimo sve definisati, jezik, matematiku, prirodu, ljude, umjetnost – bilo da se radi o muzici, knjizhevnosti ili slikarstvu, pa chak i ljubav zhelimo definisati. Jednom je neko rekao, da definicija neizbjezhno izopac'uje istinsku smisao.
Mevlana Muhamed Dzhelaluddin Rumi rodjen je 30. septembra 1207. g. u Belhu, gradu chuvenom po ljepoti, u pokrajini Horosan, a preselio je sa ovog svijeta u Konji (Turska) 17. decembra 1273. Autora chuvene Mesnevije – pjesnichkog djela neobichne ljepote, filozofa, te osnivacha dervishkog reda mevlevija (Tarikati Mevlevi). Velikana kojeg je Organizacija Ujedinjenih naroda za naobrazbu, znanost i kulturu (UNESCO) proglasila za velikana svijeta, a datum njegove smrti 17. decembar za njegov spomendan u kalendaru.
Ove, 2007. godine, obiljezhava se 800 godina od rodjenja Dzhelaluddina Rumija. Po mnogima je Dzhelaluddin Rumi, poznatiji kao Mevlana (Uchitelj), najvec'i sufijski pjesnik Perzije. Mevlanino knjizhevno djelo je zaista grandiozno i svojim obimom i sadrzhajem. Sastoji se od ogromne zbirke sufijskih oda, Divan Shemsa iz Tabriza, Rubaija, Knjige o unutarnjem, i napokon Mesnevije u shest knjiga/dzhildova, sa oko 25.000 rimovanih distiha.
Posrednik i olichenje Ljubavi u isto vrijeme. Shemsuddin Tabrizi Shems pojavio se 1244. godine u zhivotu Mevlane kao jedan od onih odabranih koje Voljeni poshalje, i koji, kako kazhe Mevlana, ”dohvate dushu za shiju” da je otrgnu iz mrtvila i usmjere na trazhenje Preuzvishenog, da Njemu posveti ovu ljubav i silnu zahvalnost. Prijatelj reche:
”Ja sam dusha tvoja i srce tvoje
Zashto si obuzet zaprepashtenjem?”
Poslije Shemsovog nestanka, Mevlana je uveo duhovni obred sema’, koji za njega ne predstavlja samo jedan obredni chin, vec' i spontano pokazivanje osjec'anja. Sultan Veled je to ovako opisao:
”On nikada, ni za trenutak, ne
prestajashe da slusha muziku i da igra; Ne odmarashe se ni danju ni noc'u.
Bijashe uchenjak: postade poeta
Bio je isposnik: posta opijen ljubavlju.
Ne vinom od grozhdja: prosvijetljena dusha pije samo vino Svjetlosti.”
U sjec'anju na svog voljenog Uchitelja ispjevao je zbirku oda koja nosi njegovo ime: Divan Shemsa Tabrizija. prekrasni spjev ”ljubavi i tuge”, veliko djelo potpuno posvec'eno ovoj ljubavi, naizgled zemaljskoj, ali koja je ustvari otjelovljenje Bozhanske ljubavi.
Alma Hoshic', direktorica FEMME Art, Sarajevo
u Sarajevu, maja 2007.
|