Most - Index
Most - Pretplata
Naslovna stranica [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 212-213 (123-124 - nova serija)

Godina XXXII juli-avgust/srpanj-kolovoz 2007.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Alma Hošić
800 godina Mevlana

2007. UNESCO godina Hazreti Mevlana Dželaluddina Rumija
2007 UNESCO Year of the Mewlana Jalaluddin Rumi

  • 06.06. Sarajevo – Turski Kulturni Centar,
  • 20.06. Mostar – Centar za Kulturu,
  • 08.08. Bihać – Gradska Galerija,
  • 05.09. Tuzla – Bosanski Kulturni Centar,
  • 17.12. Konya – Turska

Izložba bosanskohercegovačkih umjetnika u čast 800 godina rođenja Hazreti Mevlana Dželaluddina Rumija

Exhibition of Bosnian and Herzegovinian Artists to Commemorate the 800th Birthday Anniversary of Mewlana Jalaluddin Rumi

  • Mirsada Baljić
  • Jasmin Ćoso
  • Džemal Emrić
  • Šemsa Gavrankapetanović
  • Ćazim Hadžimejlić
  • Amela Hadžimejlić
  • Seid Hasanefendić-Trabzon
  • Džeko Hodžić
  • Alma Hošić
  • Harun Hošić
  • Irfan Hozo
  • Hamzalija Muhić
  • Admir Mujkić
  • Dževdet Nikočević
  • Edin Numankadić
  • Amila Smajović
  • Zarifa Velić
  • Avdo Žiga
Mevlana Dželaluddin Rumi Derviši

Oduvijek su umjetnici mislili stvarajući svoja djela, ma kako da je jednostavan bio predmet njihove kontemplacije. Kroz umjetnost, umjetnici se pojavljuju kao tvorci ne samo novih objekata koji daju novi smisao predmetu, koji je poslužio kao inspiracija. već kao tvorci novog smisla umjetnosti same. Boja i oblik reflektuju svoj sopstveni tok misli, reflektuju svoje postojanje kao život. Slikari i slike su dobili krila diskurzivnim uznemiravanjem. Misao o čistoj misli, oslobođenoj svakog pojedinačnog predmeta, filozofski je akt.

Ova izložba je nešto što ljude spaja, nešto što je univerzalno, a opet jedinstveno na svoj način. Tijelo, sve do svoje smrti, je u stalnom mijenjaju, dok duh ostaje uvijek isti. On ne može biti obznanjen ničim drugim do li tijelom u kojem je nastanjen. Takva je i umjetnost, kao naša tijela – u stalnom mijenjaju, dok je poruka uvijek ista.

Umjetnost je mnogo više nego ukrasni dodatak, očima pruža uživanje, a istinski prosvjetljuje dušu. Umjetnost je poruka upućena duši. Ona nam otkriva smisao života ljudskog i cjelokupnog života, mehanizma materije, mehanizma misli. Ne mora čak biti ni perfektno, ni brižljivo sprovedena. Ona dejstvuje i kad je veoma nesavršena, veoma sažeta; i pitam se ne daje li najveći smisao baš tada. Ona ima lik kakav se nikad nije vidio očima, nego dušom. Snažno nas preseli i prenese u sasvim nepredviđeno stanje i svijet.

Uvijek želimo sve definisati, jezik, matematiku, prirodu, ljude, umjetnost – bilo da se radi o muzici, književnosti ili slikarstvu, pa čak i ljubav želimo definisati. Jednom je neko rekao, da definicija neizbježno izopaćuje istinsku smisao.

Mevlana Muhamed Dželaluddin Rumi rođen je 30. septembra 1207. g. u Belhu, gradu čuvenom po ljepoti, u pokrajini Horosan, a preselio je sa ovog svijeta u Konji (Turska) 17. decembra 1273. Autora čuvene Mesnevije – pjesničkog djela neobične ljepote, filozofa, te osnivača derviškog reda mevlevija (Tarikati Mevlevi). Velikana kojeg je Organizacija Ujedinjenih naroda za naobrazbu, znanost i kulturu (UNESCO) proglasila za velikana svijeta, a datum njegove smrti 17. decembar za njegov spomendan u kalendaru.

Ove, 2007. godine, obilježava se 800 godina od rođenja Dželaluddina Rumija. Po mnogima je Dželaluddin Rumi, poznatiji kao Mevlana (Učitelj), najveći sufijski pjesnik Perzije. Mevlanino književno djelo je zaista grandiozno i svojim obimom i sadržajem. Sastoji se od ogromne zbirke sufijskih oda, Divan Šemsa iz Tabriza, Rubaija, Knjige o unutarnjem, i napokon Mesnevije u šest knjiga/džildova, sa oko 25.000 rimovanih distiha.

Posrednik i oličenje Ljubavi u isto vrijeme. Šemsuddin Tabrizi Šems pojavio se 1244. godine u životu Mevlane kao jedan od onih odabranih koje Voljeni pošalje, i koji, kako kaže Mevlana, ”dohvate dušu za šiju” da je otrgnu iz mrtvila i usmjere na traženje Preuzvišenog, da Njemu posveti ovu ljubav i silnu zahvalnost. Prijatelj reče:

”Ja sam duša tvoja i srce tvoje
Zašto si obuzet zaprepaštenjem?”

Poslije Šemsovog nestanka, Mevlana je uveo duhovni obred sema’, koji za njega ne predstavlja samo jedan obredni čin, već i spontano pokazivanje osjećanja. Sultan Veled je to ovako opisao:

”On nikada, ni za trenutak, ne prestajaše da sluša muziku i da igra; Ne odmaraše se ni danju ni noću.
Bijaše učenjak: postade poeta
Bio je isposnik: posta opijen ljubavlju.
Ne vinom od grožđa: prosvijetljena duša pije samo vino Svjetlosti.”

U sjećanju na svog voljenog Učitelja ispjevao je zbirku oda koja nosi njegovo ime: Divan Šemsa Tabrizija. prekrasni spjev ”ljubavi i tuge”, veliko djelo potpuno posvećeno ovoj ljubavi, naizgled zemaljskoj, ali koja je ustvari otjelovljenje Božanske ljubavi.

Alma Hošić, direktorica FEMME Art, Sarajevo

u Sarajevu, maja 2007.

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Zadnja stranica [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2007-10-21

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucaković · Sweden