|
Visoke bijele zidine galerije ukrashene fotografijama oslikavaju zhivot i tradiciju Boshnjaka odajuc'i raskoshnost u stilu. Ovdje toplina zrachi jache od suncheve svjetlosti.
– Dragi bezhe, shta Vas je to navelo da daleko od svoga doma, vishe od pola stoljec'a, sakupljate knjizhice o Bosni?
Slutim da Vash odgovor lezhi u kuc'i knjige koju ste decenijama gradili odani svom entuzijazmu.
Iako je sa suprugom Tatjanom decenije proveo daleko od rodne grude, beg je zhivio za svoju Bosnu i znao da c'e joj se jednom vratiti. I zaista, vratio se.
Ideja o formiranju jedne biblioteke na podruchju Bosne i Hercegovine koja c'e imati monumentalne materijale za istrazhivanje bosanske historije susrela se sa stvarnoshc'u. Pedeset hiljada knjiga chekalo je da stane na police.
Vakuf Adil-bega Zulfikarpashic'a djeluje u Sarajevu od 24. maja 2001. godine. Biblioteka je osavremenjena i privatno je vlasnishtvo ove chuvene begovske porodice. Posebne prostorije u vidu soba, odvojene jedna od druge chine odjele po kojima biblioteka funkcionishe.
Na odjelu bosanske periodike chuvaju se chasopisi bosanske starine: ”Bosanski prijatelj”, ”Sarajevski prijatelj”, ”Biser”, ”Behar”, ”Gajret” i drugi noviji chasopisi.
Odjel ”Bogomila” obuhvata period srednjeg vijeka u Bosni.
Odjel Turska sadrzhi kompletnu gradu Turske, podijeljenu na predmetne odrednice koje se odnose na:religiju, umjetnost, monografski materijal i publikacije iz perioda Osmanskog perioda do danashnje republike. Tu se nalaze i odjeli: ”Islamika”, ”Odjel za rukopise”, ”Bosnika”, ”Balkanika”, ”Jugoslavika”, koja obuhvata sve bivshe republike i ”Odjel poklona”.
Veoma je primjetan ”Odjel poklona”. Ta bogata zbirka sadrzhi donacije privatnika i drugih. Veliki dio gradje Adil-beg i Tatijana su kupili vlastitim novcem.
Njih dvoje su konstantnim radom najvishe doprinijeli da se u Sarajevu oformi jedna ovakva biblioteka.
Ova kulturno-znanstvena institucija kreira pravce svoga djelovanja na bazi permanentnog otvaranja prema javnosti. Ukupan arhivski fond biblioteke koji danas iznosi preko osamdeset hiljada knjiga ukljuchujuc'i i bogatu galerijsku postavu dostupan je nauchnim radnicima i svim istrazhivachima kojima mogu posluzhiti pri izradi odredjene radnje i historijske studije. Korisnici biblioteke u najvec'em broju su studenti, magistranti i doktoranti. Knjige se chitaju u prostranim osvijetljenim chitaonicama, bez participacije, chlanarine i bilo kakvog drugog plac'anja.
Boshnjachki institut je otvoreni tip institucije koji svoju otvorenost temelji na svakodnevnoj dostupnosti svojih prostora predvidjenih za osmishljavanje kulturnih programa, promocija, diskutiranja, okruglih stolova i seminara, izlozhbenih i drugih likovnih aktivnosti. Ovdje su promovisane knjige brojnih autora kao shto su knjige akademika prof. dr. Muhameda Filipovic'a, Irfana Ajanovic'a, hafiza Abdulaha Budimije, Muhameda Hadzhijahic'a zatim docenta Fakulteta politichkih nauka u Sarajevu dr. Envera Demirovic'a, knjiga shvedskog autora Augusta Hajmera, knjiga prof. dr. Dzhevada Karahasana, turskog autora Nedima Gursela, knjiga Nijaza Z. Alispahic'a i brojne druge.
Promovisana je i chetvrta godishnjica postojanja i izlazhenja chasopisa ”Zehra” u organizaciji zhenske edukacione organizacije ”Kewser” koja se desila maja 2005. godine.
U Boshnjachkom institutu proteklih godina odrzhano je nebrojeno mnogo koncerata klasichne muzike domac'ih i stranih umjetnika, izlozhbi fotografija zatim jedna videoprezentacija o bosanskoj kraljevskoj dinastiji Kotromanjic'a, promocija zajednichke poshtanske marke JP BH Poshta i Q Poshta, aukcija i modna revija ”Bosanskih rukotvorina” te mnoshtvo ostalih kulturnih manifestacija koje ukazuju na bogat kulturni sadrzhaj instituta .
Otvorena je i suradnja Boshnjachkog instituta kako sa slichnim institucijama i univerzitetima u zemlji i tako sa institutima i kulturnim organizacijama u inozemstvu.
– Dragi bezhe, kolika snaga lezhi u Vama?
– Ja Vam se zahvaljujem, u ime moje generacije, u ime svih onih koji su krochili u prostorije instituta i buduc'ih koraka koji c'e se kretati u istom pravcu.
|