Most - Index
Most - Pretplata
Naslovna stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 202 (113 - nova serija)

Godina XXXI septembar/rujan 2006.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Izet Muratspahic'
Bosanski pisci su rodjeni sa greshkom

U Skandinaviji postoji dostatan broj bosanskih i autora i djela koje je neophodno studijski prezentirati, opisati, klasificirati i verificirati. Namjera mi je da dio studije posvetim najvazhnijim stvaraocima, njihovim biografskim i bibliografskim podacima, te njihovom osobnom mishljenju o bh. literaturi u dijaspori, relacijama prema bh. literaturi, s jedne strane, te aktuelnoj literaturi ”zemlje domac'ina”, s druge strane. Shevko Kadric' je jedan od njih.

Muratspahic':

1. Kakvo je Vashe mishljenje o knjizhevnosti bh. dijaspore, njenom imenu i znachaju, te kako u tom kontekstu vidite svoje novije stvaralashtvo u Shvedskoj?

Kadric':

Knjizhevna bh. dijaspora, bash kao bh. dijaspora uopshte, je limitirana okolnostima pod kojim je nastajala (mislim i na onu raniju a posebno ovu sadashnju prognanichku). Progon, torture, neizvjesnost prijema u zemljama azila i kasnije populistichko organizovanje.

Iako bi po okolnostima njenog nastajanja (rat, progon, genocid i sl.) bilo ochekivati da su teme pisanja udeseterostruchene, da su potencijalni pisci ustrostrucheni ali stimulans i domac'ina (Shvedske, Norveshke i Danske) ali i stimulans organizacije Bosanaca (mnoshtvo bh. saveza) je deprimirajuc'e.

Domac'inu (Shvedskoj) je bosanski pisac kao i svi strani pisci, samo kulturni dekor, i ako to ona tako ne definira, u praksi pa i mom lichnim iskustvom i iskustvom izdavachke kuc'e ”Hamlet Foerlag” je moguc'e tu tezu dokazati.

Organizovanom dijelu bh. dijaspore su nametnuti neki drugi pragmatichni sadrzhaji bavljenja gdje naprosto nema bosanskog jezika i kulturnih sadrzhaja koji ga promoviraju. Koristec'i slabost shvedskog sistema pomoc'i udruzhenjima gradjana, dvije bosanske interesne grupe (vjerski sluzhbenici i vlasnici restorana) su se ponajbolje snashle. Restorandzhije su ponudili i podmetnuli restorane i kafane pod bh. udruzhenja a teferiche kao sadrzhaj, vjerski sluzhbenici svoje vjerske sadrzhaje i ikonografiju. Problem je shto islam kao religija pa i onaj kod bosanskih muslimana ne stimulishe maternji jezik (u sluchaju Bosanaca bosanski) vec' arapski, ne stimulishe evropsku kulturu gdje su sami Bosanci vrlo znachajni, vec' tudju. Ako se bolje pogleda evropska kultura onda ona stoji na tri stuba, stubu knjizhevnosti, muzike i slikarstva odnosno upotrebljene slike i jezika. Oni su opet izashli ili odnjegovani do danashnjeg nivoa u crkvi. Velika imena i knjizhevnosti i slikarstva i muzike su upravo otamo izashla da bi kasnije mogli da se osamostale i nadrastu svoje mecene (crkvu). Ono shto mozhe biti ponos Bosancima to je chinjenica da su upravo oni inspirisali potiskivanje tudjih jezika iz crkvi a vrac'enje maternjeg. ”Bosanski bogumili su inspirisali protestantizam”, napisac'e shvedski historichar Hans Furuhagen. To implicira i neka druga pitanja bh. knjizhevnosti i njenih pisaca ali ne samo njih (Andric'a, Selimovic'a, Maka Dizdara, Hamze Hume…) Ovi drugi njih ne bi uzeli da smo ih mi znali chuvati…

Shevko Kadric'

Shevko Kadric'

Muratspahic':

2. Shta je, po Vama, pozitivnog, a shta negativnog, donio izbjeglichki zhivot u Vashem stvaralashtvu?

Kadric':

Faza odvajanja od Bosne me lichno odvojila od jezika na kom sam ponajsigurniji (bosanskog), medija koji su me inspirisali (studenata), nauchnih chasopisa, dnevnih novina ”Oslobodjenje”, TV, ali i od nauchnih skupova i tema kojim sam se uobichajeno bavio (vannastavni sadrzhaji, konflikti socijalne sredine sa zhivotnom sredinom – tzv. ekoloshkim pitanjima).

U novom ambijentu, novim okolnostima sam se u pochetku nastavio baviti ekologijom a onda i bosanskim identitetom posebno u njemu fenomenom bogumila.

U literarnom smislu sam se nastavio baviti socioloshkim fenomenima samo ih sada uredjujuc'i kao novele, do romana kao zahvalne forme. (Diskriminacija zhene, segregacija useljenika, nezajazhljivost kapitalizma i potroshachke svijesti…)

Pozitivno je eto to shto sam ovdje makar i silom imao vremena, imao tehnichke moguc'nosti pisanja i stvarao moguc'nosti shtampanja i sebi i drugima. U knjizi ”Sve moje knjige” sam opisao tezhinu i slozhenost tog posla, da je moglo biti bolje moglo je, ali sam uchinio dosta toga shto mozhe biti iskustvo useljeniku pa i shvedskom piscu.

Muratspahic':

3. Kako vidite odnos bh. stvaralashtva koje se razvija u cijelom svijetu i stvaralashtva u domovini, to jest, Bosni i Hercegovini?

Kadric':

Na zhalost ovdje se ne mozhe govoriti ni o kakvom osmishljenom i planiranom odnosu. U pitanju su spontani i individualni projekti i sadrzhaji koji povremeno okupe grupe stvaralaca, chas filmskih, pa onda dramskih, pjesnika, pisaca i sl.

Kad su u pitanju pisci i knjizhevnost onda dugo vremena piscima iz matice dijaspora je bila logistichka baza i nishta vishe (slichno je bilo i sa politicharima). Bosanski, bash kao i shvedski i bilo koji drugi pisac na ovoj planeti, je samim tim pisac shto slavi svoj jezik u svim fazama njegove upotrebe od pozdrava, molitve do pisanja o svim kockicama shto zhivot znache.

Muratspahic':

4. Kako vidite odnos stvaralashtva bh. pisaca u Shvedskoj (i ostalim zemljama) i aktuelne shvedske literature. U kolikoj je to mjeri i shvedska knjizhevnost, s obzirom na objavljivanja i na shvedskom jeziku?

Kadric':

Ne treba se plashiti da c'e jedan bosanski pisac prestati biti i bosanski chim mu knjigu objave na shvedskom jeziku, danskom, hrvatskom… Sadrzhaj pisanja odredjuje jednog pisca. Andric' je tim bosanski shto iz svake njegove rechenice Bosna govori, o namjeri, kontekstu je moguc'e govoriti ali sadrzhajem je on jako odredjen. Isto je i sa Selimovic'em, Andric'em, Jergovic'em i drugima i na shvedskom jeziku.

Istina iz faze kad su bosanski pisci iskljuchivo pisali o Bosni i Bosancima sad dolazimo u fazu kad i dalje oni o njima pishu samo sad ih sucheljavaju novom svijetu u kom oni bitishu, u kom njihova djeca dobivaju novi pomijeshani identitet. Ni tu se ne mora mnogo izgubiti u bosanstvu, ono mozhe biti oplemenjeno, kao i shto sa njim mozhe biti oplemenjena ova nova sredina. Bjezhanje u izolaciju i ovdje i tamo je kobno, nemanje izgradjenog odnosa prema sopstvenom identitetu je josh kobnije. Shvedjani prihvataju EU do mjere u kojoj se sami ne gube, to bi mogao biti princip i Bosancima, ali je uslov da znaju ko su.

Ljubo Kovachic': Ljubavni ples

Ljubo Kovachic': Ljubavni ples

Muratspahic':

5. Koliki je doprinos nashih pisaca u procesu medjusobnog upoznavanja shvedske i bh. literature (prevodilachka aktivnosti)?

Kadric':

Taj odnos je proporcionalan onome shto smo u njega sami ulozhili ili onom shta domac'in u njega ulazhe. Na prste se mogu nabrojati ljudi koji su shvatili da je knjizhevnost najkrac'i put do razumijevanja ”nashe” i ”njihove” kulture, najefikasnije sredstvo za rushenje predrasuda jednih o drugima. Shvedjanin je rachunao na stranca kao jeftinu radnu snagu, kao politichki dekor ali ne i stvaraoca kulture, pa ni pisca. Medjutim ovdje se skepsa mora potisnuti chinjenicom da je individualnim naporima i hvale vrijednim iskoracima iznikla jedna nova literatura oslikana desetinama knjiga koje kao u staklenoj prizmi prelamaju nekoliko svjetova tvorec'i jedan novi, pomijeshani, nama i njima obogac'eni.

Muratspahic':

6. Koje nove vrijednosti donosi ova literatura?

Kadric':

Prvo bosanska literatura, ali bosanska kultura uopshte oduvijek je bila simbol tog oplemenjivanja, prozhimanja, dodira. Pa i ova oplemenjena Shvedskom ili shvedska oplemenjena Bosnom, mozhe da ima obostrane vazhnosti za obje kulture. Toliko je tema o kojima Shvedjani pishu od kojih mozhemo uchiti ali i tema koje nisu bile poruke sa ruba fizichke egzistencije, izazvane voljom drugih i drugachijih. Shvedjani su imali svojih tegoba sa kojim su se odhrvavali na drugi i drugachiji nachin i gradili stabilno drushtvo kroz vrijeme prenosivo. Generacije su od prve plate shparale za penziju i kasnije je u miru uzhivale, uredjivale gradove i regije za one koji dolaze, kod nas ni jedna generacija ne prodje da strahote rata ne upamti, razaranja gradova, paljevina ali i to su iskustva i to su teme, na kraju krajeva nosioci tih iskustava postaju neke nove komshije. Recenzirajuc'i moje zagubljene slike, knjizhevni kritichar je napisao da ja imam shta da kazhem. Desetine i desetine Bosanaca, na hiljade useljenika u ovoj zemlji imaju shta da kazhu ali nemaju priliku a sami ne znaju da je stvore.

Muratspahic':

7. Plus: Pitanje koje mislite da nisam postavio, a smatrate ga vazhnim?

Kadric':

Knjizhevnost bosanska kao i svaka druga je vishe od pisanja. Pisac trazhi publiku koja c'e u svom zhivotu uz sam zhivot konzumirati i njegovo djelo. U tom smislu Bosanci su narod rodjen sa felerom a bosanski pisci sa tri. One koje odredjuju katolicima odmah u hrvatske upisuju, pravoslavce u srpske a trec'e niuchije, njih kasnije uzima kad ko i kad hoc'e. Andric' je fenomen koji je i hrvatski i srpski i bosanski, vjerovatno mu to i naglashava i utrostruchuje njegovo bosanstvo. Selimovic' je u svojoj Bosni ostao i bez posla i bez stana, u izderanim cipelama hodio gradom a kad su ga u Beogradu objeruchke prihvatili i u Bosni je dobio na cijeni ili se na njemu nejach do danas izzhivljava.

Razgovarao: Izet Muratspahic'

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zadnja stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2006-12-23

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden