Most - Index
Most - Pretplata
Naslovna stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 202 (113 - nova serija)

Godina XXXI septembar/rujan 2006.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Viktor Dundovic'
2006., godina Nikole Tesle

Nikola Tesla, rodjen 09. na 10. srpnja 1856. g. u ponoc' kad su nebo nad malim selom Smiljan bijesno parale munje objavljujuc'i tako rodjenje genija koji je ”izmislio 20. stoljec'e” – ove godine se navrshava 150-godishnjica rodjenja ”roba i gospodara munja”, u susjednoj Hrvatskoj 2006. proglashena godinom Tesle kao shto je to uchinio i UNESCO.

I ovaj najvec'i umnik 20. vijeka je pricha za sebe u ochima novokomponovanih bezumnih (si)logichara i kritichara, pa rekoshe:

Taj ti je izmislio struju iz chiste pakosti, kako bi se na elektrichnim stolicama ubijali ljudi, pa da nije bio lud, ne bi se dobrovoljno dao kastrirati kako bi svu energiju fizichku, duhovnu, intelektualnu posvetio nauci, pa isti taj odbi Nobelovu nagradu (hej bolan, pa ko bi ”pametan” odbio toliko brdo para), isti ti ode u Ameriku da mu sve patente i znanje pokradu drugi i time se obogate, a on skoncha kao posljednji bijednik, neshvac'en i zaboravljen u samoc'i jedne hotelske sobice pune njegovih jedinih prijatelja – golubova. A kad su ga novinari upitali shta misli o kradji njegovih ideja, on je rekao: ”Ne zhalim shto su drugi pokrali moje ideje, ali zhalim shto nemaju svoje”.

Evo kako oni mali svojom argumentacijom i kakvom (si)logikom blate nashe istinske velikane uma.

Nikola Tesla (1856-1943.)

Nikola Tesla (1856-1943.)

Isto prodje i nash najvec'i pisac: Ivo Andric' – taj drznik se i rodio s ciljem da se bavi knjizhevnoshc'u i to samo zato da se dochepa Nobelove nagrade za knjizhevnost, koju, zamislite, i dobi 1961. g. I nije mu dosta bila ova drskost, vec' se pokaza i (su)ludim kad isti taj milionchic' Maraka (koliko iznosi Nobelova nagrada) dade za biblioteke BiH, umjesto da je do kraja zhivota zhivio kao Car.

Za bezumnike je ovo argumentacija koja obezvredjuje ovog genijalca, ne znajuc'i a vjerovatno nikad i ne chitajuc'i neshto od Andric'a pa i ne znaju da je to najprevodjeniji knjizhevnik na svijetu i to ne bez razloga. Isti sic'ushni bezumnici zamjeraju Andric'u shto je rodjen u BiH, shto je po nacionalnosti bio Hrvat, shto je pisao o Bosni i turskom vaktu, shto je zhivio u Beogradu i pisao ekavicom, shto je bio istinski Jugosloven do kraja svog zhivota, shto je svojim briljantnim knjizhevnim darom proslavio jednu malu drzhavicu u svjetskim okvirima.

Ovako izgleda (si)logika i naukovanje novokomponovanih bezumnika pri prosudjivanju najvec'ih umova nashih prostora a istovremeno afirmishu po Nushic'ev(sk)om receptu svoje junake i velikane, pa kazhu:

– Evo, ovaj nacionalistichki junak je pobio samo 1.000 nevinih ljudi, a mogao je puno vishe, a nije jer su oni ”plemeniti i humani” junaci, ovaj nash politichar je ukrao samo 50 miliona Maraka a mogao je i 100, a nije, poshto je jako ”skroman i poshten”, onaj je upropastio svega 10 najvec'ih firmi, a mogao je i svih 30, a nije, na ulicu je istjerao samo 10.000 radnika, a mogao je i svih 30.000, a nije jer mu ih je bilo zhao, nash funkcioner je drzhavnim avionom i o drzhavnom troshku otishao na utakmicu u inostranstvo i pri tom je poveo samo najuzhu porodicu – zhenu i djecu, a mogao je i shiru porodicu pa da umjesto malog aviona moradne povesti BOING koji bi znatno vishe koshtao, a nije, nashi najvishi drzhavni duzhnosnici javno i transparentno putem svih medija (elektronskih i pisanih) govore i hvale se kako vishe vole susjednu drzhavu nego svoju rodjenu, a oni bi to mogli govoriti i tajno, a ne, oni to objelodanjuju chitavom svijetu, s ponosom i ”svijetla obraza”, (shto bi se reklo u narodu: ”chega se pametan stidi, budala se time ponosi”).

Bugojno, 20.06.2006. g.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zadnja stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2006-12-19

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden