Most - Index
Most - Pretplata
Naslovna stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 198 (109 - nova serija)

Godina XXXI maj/svibanj 2006.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Meho Barakovic'
Ujevic' je bio – i sarajevski andjeo tuge

Tin Ujevic': ”Most na Miljacki”, izbor pjesama i pogovor
Zheljko Ivankovic', Sarajevo: Rabic, 2005.

Josh jednom je Sarajevo pokazalo svoju veliku i gradsku kulturoloshku i duhovnu velichinu, a Sarajlije da su istinski prijatelji i zaljubljenici, i pisane rijechi i slova poetskog. Jer pedesetu godishnjicu smrti Tina Ujevic'a, Bosna i Hercegovina i Sarajevo obiljezhavaju izborom njegove poezije ”Most na Miljacki” u izdanju sarajevske izdavachke kuc'e Rabic i promocijom organizovanom tim povodom.

Tin Ujevic': ”Most na Miljacki”

Tin Ujevic': ”Most na Miljacki”

Ukratko: Augustin Tin Ujevic' rodjen je 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu. Osnovnu i srednju shkolu pohadjao je u Imotskom, Makarskoj i Splitu. U Zagrebu na Filozofskom fakultetu 1909. pochinje studij, ali se onda intelektualno i politichki angazhira na jugoslovenskoj ideji, pishe, putuje, biva hapshen i zatvaran, da bi najposlije emigrirao u Pariz, gdje je zhivio vishe od shest godina. S propashc'u Austro-Ugarske vrac'a se u novoosnovanu drzhavu Juzhnih Slavena. Prvih poratnih godina zhivi najdulje u Beogradu, a onda ga put vodi preko Imotskoga, Zagreba, Splita i Bracha u Sarajevo, u kome je proveo sedam godina (1930–1937.). Nakon Sarajeva, tri je godine zhivio u Splitu, da bi se 1940. nastanio u Zagrebu, gdje je ostao zhivjeti do svoje smrti 12. studenog 1955. godine.

Za vrijeme zhivljenja u Sarajevu (mozhda bi se moglo rec'i – za vrijeme boravka u Sarajevu, jer Tin Ujevic' je jedino ”zhivio” u literaturi i poeziji, a shto se gradova tiche, u njima je samo – boravio!) Ujevic' je objavio dvije knjige poezije: ”Auto na korzu” (1932.) i ”Ojadjeno zvono” (1935.).

Ujevic'evo prvo znachajnije knjizhevno pojavljivanje zbilo se u ”Hrvatskoj mladoj lirici” 1914., gdje je debitovao s Ivom Andric'em, Vladimirom Cherinom, Franom Galovic'em, Ljubom Wiesnerom, Zdravkom Milkovic'em… Potonjim je pjesnichkim knjigama veoma brzo stekao status najvec'ega pjesnika nashega jezika. Uz iznimno vrijedno pjesnichko djelo, obrazovanjem i chudesnom erudicijom, premda nikada nije dovrshio fakultet i premda je vazhio za najvec'eg bohema knjizhevnosti nashega jezika, priskrbio je za sebe status jednog od knjizhevnih velichina XX stoljec'a.

Za zhivota Tin Ujevic' je objavio svega nekoliko knjiga poezije: ”Lelek sebra” (1920.), ”Kolajna” (1926.), zatim vec' pomenute knjige ”Auto na korzu”, ”Ojadjeno zvono”, kao i ”Zhedan kamen na studencu” (1954.). Sabrana djela u sedamnaest (17) knjiga objavljena su mu izmedju 1963. i 1967. godine, a broj knjiga koje je prevodio sa stranih jezika, a prevodio je chak sa deset jezika, zapremao bi barem josh toliko i tako opsezhnih svezaka.

Inache, ovaj najnoviji sarajevski izbor poezije Tina Ujevic'a pod naslovom ”Most na Miljacki”, kojeg je sachinio knjizhevnik Zheljko Ivankovic', ova knjiga se i ”otvara” pjesmom ”Most na Miljacki”, a slijede cjeline, ciklusi: ”Svakidashnja jadikovka”, ”Kolajna”, ”Visoki jablanovi”, ”Pobratimstvo lica u svemiru” i ”Zhedan kamen na studencu”. Na kraju je krac'i esej o pjesnichkim snovidjenjima i nemirima Tina Ujevic'a, kao i krac'a biografija.

U pogovoru za ovu knjigu, nadahnuto i veoma znalachki precizno i jasno, Zheljko Ivankovic' oslikava misaoni i pjesnichki svijet, naglashavajuc'i da su poezija i bohemija uz ime Tina Ujevic'a, nerazdvojivi simboli jednog nevjerovatno bogatog zhivota. Jedno je iz uzvishenih duhovnih sfera, a drugo pripada najnizhoj razini socijalnog zhivljenja. Jedno pripada plemstvu duha, drugo vulgarnosti tijela. Reklo bi se spoj najudaljenijih od svih moguc'ih zhivljenja totaliteta, pa ipak dvije krajnosti koje se upravo u umjetnosti dotichu. Svec'enik duha, chak biskup duha, shto je Ujevic' neosporno bio, postao je i ustrajavao kao shizmatik tijela, chudak svakodnevnog, preziruc'i fizichko svijeta, pa i vlastitosti, zhestoko se opiruc'i drushtveno konvencionalnom, izrugujuc'i se s astralnih pozicija svim gradjanskim konvencijama. Malo se ko potrudio razumjeti njegovu bohemiju, ali priche o njoj i njezinim manifestacijama zhive u knjizhevnom zhivotu, u svijetu anegdota i danas, toliko desetljec'a poslije, nishta manje intenzivno. Tekst njegove poezije i kontekst njezina fizichkog svijeta, znachenjska njezina metafizichka dimenzija i banalna pojavnost pjesnikove svagdashnjice i danas zhive intrigantnu diskrepanciju. Premda, rijech je samo o uzdignuc'u obichnog, smrtnog, troshnog, banalnog u kozmichke i metafizichke sfere pjevanja i mishljenja.

Meha Sefic': Irena

Meha Sefic': Irena

Kako zapisa Ivankovic', ipak parishke su godine na Ujevic'u pjesniku ostavile dubok i trajan trag. Intenzivno se druzhec'i s poezijom francuskih simbolista, parnasovaca i nadrealista, Ujevic' je tamo zasnovao svoje pjesnichke temelje. Poslije ih je (samo) njegovao dodajuc'i im prorochku whitmanovsku himnichnost i intelektualni prtljag istochnjachkih filozofija (hinduizma, panteizma, podjednako kao i judaizma), te zhivu tradiciju hrvatske poezije na crti od Marulic'a do Kranjchevic'a…

Ozhiljci dushe vishe nisu zacjeljivali: sukob zhivotnih relacija s pjesnichkim idealima svakodnevno je poradjao (proizvodio) bol, bol zauvijek ranjene dushe. I svejedno je pjeva li pjesnik eksplicitnu bol i patnju ili ljubav i Zhenu, on je uvijek andjeo tuge, pjesnik ranjene dushe, mistik boli, prorok samoc'e, mazohistichki zaljubljenik patnje, sve to kao izraz uzvishene destrukcije koju je zhivio, a u koju je gurnut parishkim prezrenjem i odbacivanjem ljubavi. Pjesma koja to najdramatichnije govori je njegova parishka ”Svakidashnja jadikovka”, a umjetnichki je varira maestralno versificirana knjiga ”Kolajna”.

Tin Ujevic' je bio – i sarajevski andjeo tuge. To Sarajevo i Sarajlije znaju, i ne zaboravljaju… Jer Sarajevo je grad…

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zadnja stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2006-07-28

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden