|
Glavni kameni nadgrobni spomenik pripada vrhovnom rabinu Mojsiju Danon. Spomenik ima oblik nepravilne peterostrane prizme, kojoj su strane jednake, gornja strana je zaravnjena i izgleda kao šestostrana prizma. Kamen je dugačak 150 cm, a visok 96 cm. Kameno postolje je dužine cca 190 cm, a širine 90 cm, sa sjeverne strane uklesan je natpis na starohebrejskom jeziku i preveden znači:
”Ovaj kamen koji je ovdje podignut
neka bude kao znak i spomenik
ukopa jedne svete osobe
čija su djela čudesna
i o kome se može kazati
da je bio pobožan i svet
on je naš gospodin učitelj i veliki rabin
rabin Moše Danon.
Njegova dobra djela neka nam
pomognu. Amen!
Odselio se od ovog svijeta dana
20 sivana godine 5590 (1830).”
Jevreji, kad su u 16. vijeku došli iz Španije, naišli su na dobar prijem u Bosni i Hercegovini. Brzo su se prilagodili životu u novoj domovini. Vijekovima su živjeli svojim patrijarhalnim životom, vrijedno radili i bili vjerski povezani. Pokojnike su sahranjivali pod glomaznim kamenim spomenicima. Čelo spomenika bilo je ispisano podacima o pokojniku.
U navedenoj grobnici sahranjen je rabin Mojsije Danon koji je 1815. godine izabran za vrhovnog rabina. Vrhovni rabin je imao veliku vlast nad svojim vjernicima. Bio je i sudac Jevrejima u međusobnim sporovima a zastupao ih je kod vrhovnih vlasti.
Za vrijeme života Mojsija Danona, bosanski valija u Sarajevu je bio Ruždi-paša. Važio je kao vrlo nezgodan i podmitljiv čovjek.
Tada je Jevrejin iz Sarajeva Moša Havije u Travniku prešao na islamsku vjeru i postao derviš Ahmed. Derviš Ahmed ubrzo nestaje iz grada. Ruždi-paša, tadašnji valija, koji je također pripadao redu derviša, optužuje Jevreje da su ubili Mošu, odnosno derviša Ahmeda iz mržnje što je prešao na tuđu vjeru. Ruždi-paša traži veliku krvninu u novcu koju Jevreji nisu mogli da isplate.
Ruždi-paša po dolasku iz Travnika u Sarajevo izdaje naredbu da se zatvore vrhovni rabin i desetorica njegovih najbližih saradnika kao taoci. U subotu 4.XI (hašvana) 1820. godine pronese se glas u Templu da je paša naredio da se taoci poubijaju.
Jedan bogatiji Jevrej potplati muslimana Ali Asaka (koji je inače od ranije mrzio pašu) da pobuni nezadovoljne muslimane protiv Ruždi-paše, te da tako spase zatvorene Jevreje. Ali Asak sakupi dosta istomišljenika, provali u zatvor i oslobodi zatvorenike. Nezadovoljni narod provali i u pašine konake, paša se uspije spasiti bjegstvom iz konaka. Prikupljena svota iznosila je 15000 dukata. Na ime krvnine paša je tražio 500 kesa groša.
Po izlasku iz zatvora vrhovni rabin Mojsije Danon naredi da se od prikupljenog novca za njihov otkup (svota je paši bila premalena) sagradi Jevrejski hram kod Bezistana u Sarajevu 1822. godine.
|