|
U jeziku boshnjachkih autora ”Mosta” prisutan je dosta veliki broj orijentalizama dok drugi autori pretezhno upotrebljavaju anglizme i to u tolikoj mjeri da su zamjenili i neke nashe izvorne rijechi. I pored ovakve pravopisne i stilske neujednachenosti ovi autori pokazuju veliki literalni talenat. To je vidljivo po tome shto su u ovom chasopisu brojni literalni prilozi od darovitih knjizhevnika i intelektualaca ovoga stoljec'a i onih koji su mnogo prije stvarali kao shto su: Hamza Humo, Alija Isakovic', Svetozar C'orovic', Asim Peco i dr. Mozhda je i ovo jednim djelom utjecalo na pravopisnu normu, jer su prisutni autori iz razlichitih vremenskih perioda, a nash pravopis i jezik kroz historiju bili su podvrgnuti razlichitim promjenama, tako da se ovdje javljaju i literalni radovi prepisani u svom izvornom obliku. Na osnovu tekstova u ”Mostu” mogu se uochiti karakteristichne pravopisne, ali i jezichke greshke.
- U chasopisu ”Most” saradnici u svojim prilozima nisu sigurni u upotrebi pojedinih oblika, pa se chesto javljaju u istom tekstu dva razlichita oblika iste lekseme.
- Razlichitost u pravopisnoj normi posebno je vidljiva u nekim starijim brojevima ovoga chasopisa, ali se ona vremenom i izlaskom novih brojeva mijenjala i popravljala.
- Pisanje zareza kod modalnih rijechi i umetnutih rechenica u skladu je s pravopisnim odredbama i nisu uochene nikakve pogreshke.
- Pisanje velikog i malog slova uglavnom je prema pravopisnim odredbama, ali se ipak javljaju oblici gdje se nazivi nepostojec'ih (bivshih) upravni tvorevina pishu s oba velika slova npr. Osmansko Carstvo (Osmansko carstvo), Rimsko Carstvo (Rimsko carstvo), Zapadno-Rimsko Carstvo (sve velikim i to s crticom izmedju zapadno i rimsko), Istochno Bizantijsko (Istochno bizantijsko)... Takodjer, su prisutni oblici gdje su autori pojedinih tekstova neodluchni, pa u istom tekstu pishu imenicu ”musliman” i velikim i malim slovom, a osim toga neodluchni su i kod imenice ”islam”. Ponekad se u rechenicama spominju neki od chasopisa gdje se za oba naziva upotrebljava veliko slovo. Npr. u broju nasheg Chasopisa Most / Chasopisa Gajret. Znachi ovdje su velikim slovom napisani i imenica chasopis i naziv toga chasopisa.
- Pravilo o sastavljenom i rastavljenom pisanju rijechi posebno se poshtuje pogotovo negacija uz glagole. I tu nisu primjec'ena nikakva odstupanja.
- Chest je sluchaj neodluchnosti pisanja nekih rijechi u jednom tekstu, gdje se one pishu na dva nachina kao npr. uslov/uvjet, hiljada/tisuc'a, pozorishte/kazalishte, sat/chas, zrak/vazduh...
- Pravila ijekavskog izgovora su u svim godishtima ”Mosta” dosljedna pravopisnim odredbama. Jedino u nekim tekstovima gdje su saradnici iz Beograda i drugih srpskih gradova koristi se ekavski izgovor (svesni, svetu, nasledja...)
- U starijim brojevima ”Mosta” javlja se grupa ”sht” posebno kod rijechi opshtina, opshti, uopshte i tu nije izvrsheno jotovanje dok u novijim brojevima ovaj oblik ”sht” je jotovan u ”c'” tako da se svugdje upotrebljava opc'ina, opc'i, uopc'e.
- Najcheshc'i problem u Mostu javlja se kada su u pitanju alternacije i to jednachenje suglasnika po zvuchnosti i po mjestu tvorbe. Tako da imamo oblike: c'evabi, c'evapdzhinica, pretstavljati, pretsjedati i dr.
- Ponekad se glagoli u futuru drugom pishu kao jedna rijech (morac'e, radic'e, ostac'e), ali mnogo je cheshc'e odvojeno pisanje ovih oblika.
- Suglasnik ”h” javlja se gotovo svugdje gdje mu je po etimologiji mjesto iako ima rijechi kojima je potpuno izbachen odnosno ponekad i zamjenjen sa suglasnikom ”k” ili ”v”. Pa tako najcheshc'e imamo ove oblike: ljeba, neuvela, duvana, kava, suv, istorijski, lako, kronike itd. A i ovaj oblik, takodjer, zavisi od pisaca pojedinih tekstova tako da se kod Boshnjaka suglasnik ”h” dosljedno primjenjuje, pa oni najcheshc'e pishu: historichar, lahko, kahva, mehlem, mehko iako ovo ne znachi da i neki od njih ne prave odstupanja od pravopisnih odredbi bosanskog jezika.
- U ovom se chasopisu pojavljuju ponekad i neke domac'e rijechi i izrazi odnosno provincijalizmi vezani za odredjeno podruchje, pa tako imamo: (fali) nam dosta toga, koji mi je Maja (donjela), (poso) je dobro ishao ...
- U ”Mostu” ima mnogo orijentalnih rijechi i prisutne su u velikom broju tekstova ovoga chasopisa, a to su: pendzher, cheljad, zvekir (trenutak), muhabet, c'uprija, shic'ariti, ahiret, zulum, kijamet, selamet ...
- Takodjer je i chesta pojava rijechi iz drugih stranih jezika pogotovo iz engleskog, pa je u nekim tekstovima prisutan veliki broj anglizama da su chak i zamjenili i neke nashe izvorne rijechi, pa se tako pojavljuju oblici: bejzment (podrum), bilding (zgrada), bankrotirala, mister (gosp.) Stiva, Yes, Yes (potvrdni oblik), supervajzer.
- Chesta je pojava i upotrebe rijechi iz nama blizhih jezika, a posebno iz hrvatskog. Tako je u nekoliko tekstova prisutan veliki broj kroatiziranih rijechi i izraza, pa je chest sluchaj da imamo ove oblike: znanstveno, savjetovanje, tijek, puk, suvremeni, kazalishte, sustav, susjed, zatim ponekad se i enklitichki oblik glagola biti stavlja izmedju imena i prezimena kao npr. Miro je Gavran ubjedljivo najprisutniji...
- Strana imena u ”Mostu” napisana su u svom izvornom obliku: North, Field Work, New York, ali ima i odstupanja gdje su pojedina imena napisana onako kako se izgovaraju kao shto su: Santjago, Chikago, Dzhon, Los Andjeles ...
- Kod pisanja afrikatskih parova ch, c' i dzh, dj ima nekoliko greshaka shto mozhda i nije toliko chudno s obzirom da je chasopis vezan za mostarsko podruchje gdje su te greshke odlika mostarskog govora. Pa imamo ove oblike: bozhichima, c'imbur. Noch, vech, shta che, c'itao, medzhutim ...
- Kod pisanja titula nema nikakvih odstupanja niti greshaka. Svugdje se titula pishe s crticom ako se nalazi izmedju imena i prezimena kao npr. Murat-begom Tardic'em, Bali-age Ljubunchic'a, Hasan-aga Ljubunchic'.
- U ”Mostu” ima takodjer, i stranih rijechi koje se teshko ili nikako ne mogu zamjeniti rijechima bosanskog jezika, a to su: tranzicija, pacifikacija, potencijal, kontekst, protagonist, redefiniciji, fatalizam i dr.
- Kod komparacije pridjeva pojavljuju se greshke u superlativu gdje se ”naj” pishe s crticom kao npr. naj-ambicijozniji, naj-strashniji, naj-poshteniji ...
- Pisanje udvojenih suglasnika odnosno geminata iz orijentalnih jezika gotovo je u svim primjerima ujednacheno, pa su najcheshc'i oblici: Allahu moj, Rabbi, dzhennet, Muhammed ...
- Oblici ko/tko, niko/nitko, svako/svatko na pojedinim stranicama ovog chasopisa se smjenjuju, ali su ipak cheshc'i oblici bez ”t”.
- Isto se tako na svim stranicama chasopisa smjenjuju oblici telj/lac iako je cheshc'a upotreba ”lac”. Npr. nosilac, prevodilac, slushatelj, chitatelj ...
- Kod glagola stranog porijekla gotovo se uvijek javlja oblik -irati npr. projektirati, organizirati, sankcirati ...
Bez obzira na ove pravopisne nedosljednosti i neujednachenosti chasopis ”Most” ipak odrzhava svoju tradiciju i postaje aktuelan ne samo na mostarskom podruchju nego i shire. Pogotovo u poslijeratnom periodu ovaj chasopis postaje trazhen, jer je uspio svojim tekstovima i zanimljivim prilozima povezati ljude koji su silom prilika otishli iz svoga grada i na taj nachin ih obavjestili o svemu onom shto se danas izdaje i pishe. Razlichitost medu tekstovima, neodluchnost u pisanju pojedinih izraza i ostala pravopisna lutanja ovdje su vidljiva upravo zbog toga shto je chasopis izlazio u vremenu kada su njegovi saradnici josh uvijek bili zbunjeni kako prema jeziku tako i prema pravopisu. U svakom novom izdanju ovoga chasopisa mozhe se primjetiti da se te nepravilnosti i neujednachenosti sve vishe ispravljaju tako da je mnogo tezhe nac'i bilo kakvu pravopisnu greshku u tim izdanjima. Osim toga na ove promjene utjecali su i sami saradnici koji su pisali svoje tekstove na onim jezicima za koje bi se opredjelili. Takodjer su u ”Mostu” prisutni tekstovi koje su napisali ljudi bez nekog velikog jezichkog ili pravopisnog znanja, pa su tu u puno vec'em broju vidljive pogreshke. I sa svim ovim pravopisnim greshkama, koje se gotovo smjenjuju na svim stranicama chasopisa, mora se priznati da on sadrzhi mnogo umjetnichki vrijednih proznih djela i pjesama. Pratec'i ”Most” od prvih svojih izdanja, pa sve do ovih novijih primjetno je da se pravopisna norma sve vishe popravlja i mozhe se sa sigurnoshc'u rec'i da c'e ”Most” u svojim buduc'im izdanjima prevazic'i sve neujednachenosti i nedosljednosti i kretati se samo u okvirima pravopisnih odredbi bosanskog jezika.
____________________
Literatura
- Chasopis ”Most” broj: 92/96, 125/00, 158/03.
- Senahid Halilovic': Pravopis bosanskog jezika, Sarajevo, Preporod, 1996. g.
|