Most - Index
Most - Pretplata
Josip Ušaj: Figurae naturalis, 2002. [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 173 (84 - nova serija)

Godina XXIX april/travanj 2004.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Anto Zirdum
Koegzistencija i egzistencija

Dva su principa koegzistencije: nacionalizam i internacionalizam. U čistom obliku oni se manifestiraju ili kao ksenofobična zatvorenost ili kao kozmopolitska otvorenost društva spram drugih etničkih zajednica i država. Stabilno je svako društvo u kojemu su ova dva potpuno oprečna principa u ravnoteži tj. društvo u kojemu se oni ne isključuju. Čim dođe do prenaglašene orijentacije društva ili vodeće političke snage u dotičnoj zajednici prema jednom od principa, to društvo postaje nestabilno, a u ekstremnim uvjetima ono ide u revoluciju/kontrarevoluciju (nasilnu promjenu vlasti) ili rat (razarajuću katastrofu od koje se svako društvo teško oporavlja).

Iz ova dva principa razvile su se i dvije osnovne ideologije od kojih one koje prenaglašavaju nacionalno zovemo desnim a one koje prenaglašavaju multinacionalno i internacionalno nazivamo lijevim. U lepezi lijevih i desnih opcija postoji samo hipotetički centar. Stvarno postoje stranke lijevog i stranke desnoga centra i balansiranjem oko centra one opstaju na političkoj sceni.

Boško Risimović: Vjerenici, 1955.

Boško Risimović: Vjerenici, 1955.

Treća ideologija i u mononacionalnim i u multinacionalnim zajednicama (a naročito u ovim drugim) može biti samo ona koja uravnotežuje ova dva principa koegzistencije (ne isključujući ni jedan) i koja se umjesto koegzistencijom bavi egzistencijom – opstankom i razvitkom društva.

Ime takvoj ideologiji je teško dati ali, uvjetno, ona se može zvati ideologija egzistencije jer ako na jednom teritoriju u jednoj državi kao što je Bosna i Hercegovina nema egzistencije, ako ljudi žive bijedi i svako hoće a tko god može i odlazi iz ove države, onda je irelevantno i unutarnje koegzistiranje nacionalnih skupina, a besperspektivno je i koegzistiranje s drugim narodima i zajednicama naroda u drugim državama u Europi. Ideologija egzistencije može se slikovito i drugačije zvati, npr. ideologija čiste vode, ideologija opstanka i sl. ali ona svoj politički izraz i odraz nalazi u najnovijoj pojavi na političkoj i društvenoj sceni u strankama i udruženjima koje ozbiljno preferiraju ekologiju kao nešto što je i lokalno (čitaj nacionalno) i globalno (čitaj internacionalno) relevantno. U Europi su to stranke zelenih.

Prilično je čudno da se u vremenu eksplozije pluralnosti nisu u Bosni i Hercegovini pojavile stranke koje na prvo mjesto stavljaju egzistenciju a na drugo koegzistenciju, tj. stranke koje bi u svome nazivu istaknule ekološku orijentaciju. Istini za volju na lokalnoj razini postoje dvije stranke zelenih: Stranka zelenih Zenice i Stranka zelenih Banjaluke. Na prošlim lokalnim izborima zeleni Zenice ušli su u skupštinu općine, a zeleni Banjaluke nisu uspjeli osvojiti ni jedno mjesto u lokalnom parlamentu. I to je sve do sada.

Budući su se na političkoj pozornici u Bosni i Hercegovini počeli pojavljivati integracijski vjetrovi među manjim strankama te unutarnja reorganizacija istih, pospremanje i raščišćavanje sa starim liderima, za očekivati je da se pojavi nova stranka (spajanjem više manjih) koja neće pledirati da zauzme centar već da balansirajući u centru uravnoteži političku scenu i uvede principijelnost i povjerenje u politički život ove zemlje. Morala bi to biti višenacionalna stranka stvarne bosanskohercegovačke multietničnosti koja podrazumijeva djelovanje na cijelom teritoriju ove države i strukturu članstva približnu nacionalnoj strukturi stanovništva.

To bi se po prognozama ozbiljnih analitičara trebalo dogoditi, a kada će to biti, to se ni najbolji prognostičari ne usuđuju predviđati.

Prethodna · Sadržaj · Naredna

Josip Ušaj: Plameno oko, 2003. [Povećaj]

Index · Novi broj · Arhiva · Traži · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2004-06-28

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucaković · Sweden