Most - Index
Most - Pretplata
Anders Svarstad: Sigrid Undsted, 1910. [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 171 (82 - nova serija)

Godina XXIX februar/veljacha 2004.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Izet Handzhic'
Putopisi i nekrolozi

Fejzulah Hadzhibajric': ”Putopisi i nekrolozi”, MOS, Stockholm, 2003.

Profesor Hadzhi Fejzulah-ef. Hadzhibajric' (1913. Sarajevo – 1990.) ispunio je chitav svoj zhivot uchenjem, radom u vjerskim poslovima, ucheshc'em u brojnim manifestacijama islamskog zhivota, i obrazovanjem. Kao dvadesetogodishnjak upisuje se u Vishu islamsku sherijatsko-teoloshku shkolu u Sarajevu. Od 1933. g. pa do smrti bio je imam u sarajevskim dzhamijama. Biografija profesora Hadzhi Fejzulaha-ef. Hadzhibajric'a zanimljivija je od mnogih romanesknih tvorevina.

Godine 1944. zavrshio je vishe vjersko obrazovanje i dobio idzhazetnamu. Slushao je privatno predavanje istaknutih nashih alima: Ahmed-ef Bureka, Muhamed-ef. Tufe, Hadzhi Mehmed-ef. Handzhic'a, Hadzhi Kasima-ef. Dobrache i Hadzhi Mujage Mehremic'a. O njima je Hadzhi Fejzulah-ef. Hadzhibajric' napisao nekrologe pune znachajnih podataka koji daju pravu sliku o likovima i lichnostima ovih znachajnih ljudi iz nasheg vjerskog i kulturnog zhivota.

Dobijena idzhazetnama 1944. godine nije bila krajnji cilj Hadzhi Fejzulah-ef. Hadzhibajric'u zheljnom znanja i obrazovanja. U 37. godini upisuje orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i diplomira medju prvima. Za cijelo to vrijeme obavlja razlichite poslove: do 1943. g. vjerouchitelj, 1947. g. prvi hafiz kutub u Gazi Husrefbegovoj biblioteci, 1953. g. bibliotekar na Veterinarskom fakultetu, a potom vishi bibliotekar na Odsjeku za istoriju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Ismet Kurt: Vizija izlaza

Ismet Kurt: Vizija izlaza

S odlaskom u mirovinu 1972. godine kao da je doshlo vrijeme za nove znachajne poslove: duzhnost dzhuzhana u Gazi Husrefbegovoj dzhamiji, od 1976-1989. godine evidentira arapske, turske i perzijske rukopise u Gazi Husrefbegovoj biblioteci, drzhi dersove u Ferhadiji dzhamiji.

Godine 1936. primio je vird od muderisa u Vuchitrnu Hadzhi Selim Sami-ef. Jashara. Pred istim shejhom 1939. godine polazhe tarikatsku zakletvu i postaje dervish kaderijskog tarikata. Shejh kaderijskog tarikata postaje 1965. g. pred shejhom Ali baba tekije na Kasumi-pashi u Istambulu Sejjidom Muhjudiinom Ensarijom Erzendzhanijom. Shejhovsku hilafetnamu dobija od glavnog shejha kaderijskog tarikata Sejjid Jusufa Gajlanije u Bagdadu.

Pochasno je primio rufaijski, nakshibendijski, mevlevijski, bedevijski, i shazilijski tarikat od strane shejhova ovih tarikata u Istambulu, Konji, Meki i Tauti. Hadzhi Selim Sami-ef. Jashar, shejh tarikatskog reda bio je i pjesnik. Fejzulah ef. Hadzhibajric' je prevodio njegove stihove, i njegovo najvazhnije djelo Tuhva, koje je i shtampano u Sarajevu 1984.

Preko tri decenije Hadzhibajric' je aktivno sudjelovao u izvodjenju programa Bedrije i Miradzhije. Bedrija je sustav u prozi kojim se u vidu dove spominju imena svih 313 uchesnika iz borbe na Bedru, 17. ramazana, 2. godine po Hidzhri, a Miradzhija je naziv za spjev o Muhamed-pejgamberovom putu u nebeske sfere.

Fejzulah Hadzhibajric' je prevodio i chuvenu Mesneviju, i objavio oko 150 radova raznovrsnog sadrzhaja, a medju njima ima i nauchnih. Prevodio je sa sva tri orijentalna jezika. Hadzhibajric' je prouchavao i tesawuf, i od prve proslave Shabi Arusa u Sarajevu pa do 1989. godine bio je glavni organizator ove proslave. U tu svrhu pisao je referate iz podruchja tesawufa i izradio Mali tesawufsko-tarikatski rjechnik sa preko 1200 objashnjenih pojmova. Kao duzhnosnik Islamske vjerske zajednice BiH, Fejzulah Hadzhibajric' je vishe puta bio u prilici da putuje u Tursku, Egipat, Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju. Bio je vec' zagazio u shestu deceniju zhivota i sa velikim zhivotnim iskustvom. Otuda u njegovim putopisima lahkoc'a saopc'avanja i jednostavnost. Njegov putopis o putu na hadzhdzh svakako je imao svoju popularizatorsku ulogu medju buduc'im hadzhijama, jer je sav prozhet ushic'enoshc'u vjernika u obredima vezanim za hadzhdzh.

Hadzhibajric'ev putopis je i ispovijest, i izvjeshc'e, i dnevnik i ljetopis, impresija, a ponegdje i detaljan opis. Sve u svemu, malo geografije svijeta kroz koji je Hadzhibajric' prolazio, i sa dosta podataka.

Putopis uvijek donosi neshto shto nismo znali. Naslovi govore o chemu Hadzhibajric' pishe. Putopise u Tursku i Egipat odlikuje vjerno prikazivanje puta, dogadjaja i dozhivljaja, te susrete i upoznavanje sa ljudima. Ponekad je tu i kratka pricha o ljudima i njihovom zhivotu, jer se Hadzhibajric' osjec'ao duzhnim sachuvati od zaborava uspomene na ljude radi mladih narashtaja. Namjera mu je i da predochi chitaocima posebno ono oko chega se odvija vjerski zhivot muslimana.

Sem putopisa Hadzhibajric' objavljuje sjec'anja i zabiljeshke svojih kolega (Hadzhi Salih-ef. Gache). Ovdje ima dosta zanimljivih i raznovrsnih podataka korisnih za istoriju. Te informacije su vec' sada istorija: o ljudima aktivnim u borbi za vjersko-prosvjetnu autonomiju bosanskohercegovachkih muslimana u doba aneksije BiH 1908. g.: Ali Ruzhdi-ef Kapic', Ali Fehmi-ef. Dzhabic', Hafiz Sulejman-ef. Sharac.

Od oko 150 objavljenih radova, putopisi chine manji dio Hadzhibajric'evog opusa, ali su najzanimljiviji. I oni su dio njegove biografije kao chovjeka u sluzhbi vjere, i sa istom funkcijom i ciljem kao i u njegovim brojnim i raznovrsnim vjerskim poslovima.

Fejzulah Hadzhibajric' je napisao i desetine nekrologa o znachajnim muslimanima i u kulturnom i u vjerskom zhivotu nashe sredine, i odgajivachima omladine u islamskom duhu, o ljudima koji su produbljivali vjerska i moralna osjec'anja, te uzgajali i shirili islamsku obrazovanost. U nekrolozima su podaci iz zhivota, te o lijepim sklonostima ljudi, njihovim navikama, i obavjeshtenja koja dovoljno osvjetljavaju ove uzorite muslimane.

Muslimanski omladinski savez iz Shvedske potvrdio je osjec'aj za vrijednosti objavljivanjem ove knjige u sluzhbi gradnje i chuvanja islamske tradicije.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Rahman Shabanovic': Stari most [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2004-06-30

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden