Most - Index
Most - Pretplata
Anders Svarstad: Sigrid Undsted, 1910. [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 171 (82 - nova serija)

Godina XXIX februar/veljacha 2004.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Dr. Aleksandar Ratkovic'
Grad Kljuch kod Gacka

Istorijski pregled i arheoloshka zapazhanja

Baba planina (1737 m) je gatachki masiv gotovo sa svih strana odvojen od najnizheg tla rudina. Sa sjevera i juga prelazi u brezhuljkaste predjele Crkutovina, Bukve i Katunishta. Njen ogranak, Rudo brdo (1167 m) vidno se istiche u reljefu okoline i sa neznatnim odstupanjem protezhe se od istoka prema zapadu.

Na obroncima tog brda uochava se kupasto uzvishenje sa ostacima Sandaljeve rezidencije Kljucha, njegovog najvazhnijeg grada u kome je izdao najvishe povelja. Njegova zhena, Jelena, kc'erka kneza Lazara i udovica Balshic'a, izgradila je crkvu pred gradom, pod Makovim valom, na crkvini iza kuc'e Shulic'a, na Begluku, na Shushnjetici i Hanskoj glavici1. Sandaljev nasljednik, Stefan Vukchic', chesto je boravec'i u Kljuchu primao poslanstva, mada vec' tada grad nije imao isti status.

Nije objashnjeno zashto se Kljuch ne navodi vec' u prvoj povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa iz 1444. godine, kada se potvrdjuju posjedi Stefana Kosache.2 Kao castrum Glutsch pominje se 1448. g., a kao civitate Cluz cum castris et partinentiis suis, 1454. godine.3

Kljuch - pogled na grad sa istoka

Kljuch - pogled na grad sa istoka

Nadgledajuc'i susjednu Cernicu, grad je osmatrao kretanje najvazhnijim trgovachkim drumom, Dubrovnik-Gorazhde. Medu hercegovim rezidencijama najduzhe je opstajao pod osmanskom opsadom.4 Tako je upad njihovih pokretljivih trupa osujec'en u julu 1463. godine, ponovnim i kratkim pripajanjem hercegovoj teritoriji.5

Krajem 1465. godine Kosacha od Dubrovchana trazhi namirnice za opkoljenu tvrdjavu. Zbog bojazni od odmazde, njegov zahtjev je odbijen i upuc'en na ugarske zapovjednike.6

Hercegov sin Vlatko neposredno upravlja Kljuchem od 1464-1468. godine, da bi potonje godine pao pred Osmanima uz najzheshc'i otpor i postao has hercegovachkog pashe.7 U ugarskom mirovnom ugovoru, Kljuch se spominje 1519. godine, a vec' 1533. godine djelimichno je u rushevinama.8 U tursko-mletachkim ratovima, 1687. godine, zabiljezhen je kao ”Fortezza di Cluz”.9 Medju dizdarima iz 1687. godine, uz kljuchke, pominju se i oni iz Klobuka i Trebinja10. U gradu su na neodredjeno vrijeme boravile Turhanijine trupe, odbjegle od Smail-age Chengic'a.11 U njemu su, 1861. godine bili zatocheni Stojan i Petko Kovachevic', i iste godine pod nerazjashnjenim okolnostima uspijevaju da se domognu slobode.12 Pred austrougarsku aneksiju, 1878. godine, ulogu Kljucha preuzima novopodignuti grad u Koritima.13

Kljuchko podgradje sa nekropolom ukrashavao je nadgrobnik Radonje Ratkovic'a na kome se pojavljuje po prvi put ime jednog srednjovjekovnog grada.14

Na geografskim kartama, tvrdjava je ucrtana iz podataka preuzetih iz dubrovachke gradje. Ostaje nepoznato kada je prvi put naznachena na karti sa istorijskom podlogom. U tom sluchaju, kartografska gradja bila bi usmjerena na posebna istrazhivanja. Na karti uradjenoj prema dubrovachkim izvorima do XV vijeka u razmjeru 1:100000, Kljuch je ucrtan na prostoru naseljenom vlasima Plishcima i Maleshevcima. Znatno kasnije, Taloci je uradio kartu u razmjeru 1:750000 sa prepoznatljivim polozhajem srednjovjekovnog sistema.15 Na Vegovoj karti iz 1957. godine, Kljuch je obiljezhen kao dvorac Hranic'a-Kosacha.16 Poshto se taj zakljuchak ne mozhe odnositi na kartu trebinjske oblasti, pojava grada ne mozhe se vezivati za period stariji od XIV vijeka.17 Od XIV vijeka i razvoj Cernice je zahtijevao potpunu zashtitu trgovishta.18

Odmah poslije 1878. godine, na Kljuchu je istrazhivao inzhenjer Hugo Jedlichka.19 On ne samo da nije vodio struchna arheoloshka iskopavanja, nego je, shta vishe, opustoshio lokalitet, a uz to prenio dva topa u Zemaljski muzej.

Kljuch - mezari kapetana Tanovic'a

Kljuch - mezari kapetana Tanovic'a

Prvi i dosad jedini opis Kljucha dao je Stevan Delic'.20 Opis je zabiljezhen prije devedeset godina i zasluzhuje pazhnju. On je uochio da je grad podignut na ”uzdignutoj uzbrdici”, i da ga od istoka prema zapadu zatvaraju tri visoke stijene. Iako bez klasichnog predvorja, sastojao se iz Gornjeg i Donjeg grada.

Od istoka prema zapadu uochio je ”Vilinu pec'inu” sa ponorom i dubokom jarugom, gdje su se posadnici snabdijevali vodom u vrijeme velikih oborina.

Polozhaj zidova ogranichen je krechnjachkim gromadama pri spajanju vanjskog bedema, dok stjenoviti teren do krajnosti shtiti istochni bedem gornjeg grada. U njemu je ulaz sa dovratnicima visokim 1,70 m i shirokim 0,80 m. Teren je nivelisan ispred donjeg praga, a iznad njega usjecheni su stepenici za izlaz na strazharsku stazu. Sudec'i po ostacima kruzhnih udubljenja u zidu, shetnicu je podrzhavala drvena galerija.

Unutrashnjost zatvara dvorishni prostor 51x19,2 m, a na najvishem grebenu uzdizhe se glavna kula (donzhon) chetverougaone osnove, 8,00x8,00 m sa zidom debelim 1,80 m. Juzhno od glavnog ulaza rasporedjena je chetvrtasta kula 7,00x3,40 m koju je Delic' nazvao tamnicom.21 Sa zidovima shirokim od 0,80 do 1,00 m, ona je nadzirala tajni izlaz za donji grad.

Iznad sjeveroistochnog bedema zapazhaju se topovski otvori i brojne pushkarnice-strijelnice. Na zidovima glavne kule vidljiva je daleko manja brojnost otvora za vatreno i hladno oruzhje.

Za arhitekturu grada mozhda je najvazhniji opis spoljnog bedema gornjeg grada, visokog oko 7,00 m i shirokog do 3,50 m, shto je, bez sumnje, neuobichajeno za srednjovjekovne gradove. Za zapadni i juzhni zid tog dijela grada Delic' istiche da su imali debljinu 0,80 m i da odatle opsadjenim nije prijetila opasnost.22

Prilaz glavnom ulazu gornjeg grada bio je izveden kroz bochni zid visok 2,00 m i shirok 1,40 m. U tom dijelu tvrdjave vodosnabdijevanje je bilo redovnije iz do danas dobro ochuvane cisterne 4,00x3,00 m. Uz nju se prepoznaju ostaci neidentifikovane stambene zgrade na putu prema tamnici.

Po duzhini, Donji grad se ne razlikuje od gornjeg i znatno je nizhi.

Mnogo vishe je oshtec'en, tako da se osim jugoistochnog ugla ne prepoznaju ostaci zidova. U srednjem vijeku su bili moc'ni i zatvarali unutrashnjost sa istoka i zapada, a sa sjevera, strma padina gornje fortifikacije. U taj dio grada ulazilo se sa sjeveroistoka, iza kamene stolice uklesane u stijeni, 68x35x40 cm.

Zidovi i kule omedjuju priblizhno pravilan prostor dvostrukog chetverougla, gdje su donji, gornji i centralni prostori zashtic'eni prirodnim stijenama. Zbog toga su zidovi pojachani samo na mjestima gdje grebeni nisu postojali, ili su tek naizmjenichno primjetni.

Kako bi se onemoguc'io prilaz neprijatelju do slabije ozidanih bedema iznad litica na kojima se grad sterao, bochna kula je dobila ulogu isturene osmatrachnice. Ako se izostavi spoljni bedem sa ulazom u nizhu tvrdjavu, najraniji zidovi Gornjeg grada brizhljivije su izvedeni od njegovog donjeg i mladjeg proshirenja.

Osnova Kljucha pokazuje da se na njoj mogao razviti odbrambeni sistem pravilnog chetverougla na nivelisanom terenu sa uvuchenim motriljama na uglovima Gornjeg grada. Kako su Osmani u duzhim i krac'im prekidima prodirali u vojvodstvo, bedemi i kule su pretrpjeli znatne prepravke, vec' od Sandaljeve smrti, 1435. godine.

Sa Hercegovom vlashc'u Kljuch gubi politichku ulogu, ali mu raste strateshka i ekonomska vrijednost. Tada su zidovi ojachani srednjovjekovnim opusom incertumom sa ispunom od trpanca u krechnom malteru.

Jedno od najinteresantnijih pitanja se odnosi na prilagodjavanje novoj tehnici ratovanja. Sudec'i prema ostacima strijelnica i topovskih otvora, grad je bio mnogo bezbjedniji od Blagaja i Samobora. Prevazilazhenjem prvobitne izgradnje chvrstih i masivnih konstrukcija, odbrambeni smisao je dobijao na obimnijim izmjenama. Vjerovatno je to razlog vishe za prouchavanje promjena u temeljima kula i zidova. Za unoshenje ratnih sprava mogli su posluzhiti veliki polukruzhni otvori. Ipak, polozhaj kula i objekata Donjeg grada nije moguc'e ustanoviti bez istrazhivanja, mada se u manjoj mjeri isti problem osjec'a i u gornjogradskoj fortifikaciji. Povec'anje nosivosti donjih zidnih povrshina nije bilo od uticaja na gornje zavrshetka koji su se vremenom sve vishe obrushavali. Do osme decenije XIV vijeka, visina kula nije povec'avana. Krajem XIV i pochetkom XV vijeka otpochela su pojachavanja zidova, tako da je danas gotovo nemoguc'e potpuno uochavanje prvobitne zidne teksture. Spolja su dozhivjele zadebljanja prezidjivanjem, pri dnu mnogo debljim, pri vrhu mnogo uzhim. Ta okolnost je smanjila efikasnost urushavanja topovskim gadjanjem. Da li je u to doba ispred grada podignut novi zid ili rov ne mozhe se zakljuchiti bez pomoc'i arheologije. Slichan zakljuchak se odnosi i na ojachavanje kula koja su sprjechavala prilaz kontraforima.

(nastavak u sljedec'em broju)

____________________
1 Delic', S.R., Kljuch, GZM XXIII, Sarajevo, 1911., 500.
2 Dinic', M., Srpske zemlje u srednjem veku, Beograd, 1978., 245.
3 Dinic', M., n.d., Beograd, 1978., 245.
4 Jirechek, K., Trgovachki drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, Sarajevo, 1951., 75.
5 Dinic', M., Srpske zemlje u srednjem veku, Beograd, 1978., 261.
6 Dinic', M., n.d., Beograd, 1978., 245.
7 Delic',, S.R., n.d., 501, Dinic', M., n.d., 261.
8 C'irkovic', S., Herceg Stefan Vukchic'-Kosacha i njegovo doba, Beograd, 1964., 14, 218, 248, 253, 264; Jirechek, K., Istorija Srba, Beograd, 1952., 395; C'irkovic', S., Istorija Bosne, Beograd, 1964., 330, 337; Orbin, M., Kraljevstvo Slovena, Beograd, 1968., 38, 189, 191, 193, 361; Kreshevljakovic', H., - Kapidzhic', H., Starohercegovachki gradovi, Nasha starina II, Sarajevo, 1954., 19; Chelebija, E., Putopis, Sarajevo, 1957., 446.
9 Delic', S.R., n.d., 501.
10 Delic', S.R., n.d., 502; Dizdar (kastelan) nadzornik tvrdjave
11 Isto mjesto.
12 Isto mjesto.
13 Isto mjesto.
14 Vego, M., Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH, III, br. 159; Vego, M., Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine, GZM, Sarajevo, 1964., 194; Stojanovic', Lj., Stari srpski zapisi i natpisi, III, br. 6132, Beograd, 1902.; Slijepchevic', P., Staro groblje po Gacku, GZM XL, Sarajevo, 1928., 61-62.
15 Thalloczy, L., Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, München-Leipzig, 1914., up. kartu, 1:750 000 von Josef Jakubec.
16 Vego, M., Historijska karta srednjovjekovne bosanske drzhave, Sarajevo, 1957.
17 Korac', V., Trebinje, Istorijski pregled I, Trebinje, 1966., vidi kartu Travunije, Niderle, L., Slovenske starozhitnosti, Dil. II, sv. 2.
18 Kovachevic' Kojic', D., Gradska naselja srednjovjekovne bosanske drzhave, Sarajevo, 1978., up. kartu.
19 Delic', S.R., n.d., 491.
20 Delic', S.R., n.d., 491-502.
21 Delic', S.R., n.d., 495.
22 Isto mjesto.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Rahman Shabanovic': Stari most [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2004-06-30

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden