Surov život. Strašna dob.
Smoždila me crna kob.

Ljut metak probudi drob.
Prebrzo legoh u grob.

Na proljeće niče glog.
Pored njega raste zob.

Vjetar njiše travki zglob.
Sunce gleda kao Bog.

2.3.2002.

SONET PETERAC

Stablo - pepeo.
Dim odleteo...
Crn kamen - biljeg.
Crn kamen - stijeg.

Krici se šire
pa se umire.
Padaju... Jezde...
Vječno... Zvijezde...

Krv ozvjezdana -
preljuta rana.
Misao rije...
Jest! I nije!

U okean skrih
riječi za stih.

15.1.1999.