Home · Arhiva · Novi broj · Traži/Search · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt


Broj 164 (75 - nova serija)

Godina XXVIII juli/srpanj 2003.
Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Alija Bijavica
NATEZANJE MOSTARSKOG KONOPCA
Sramotna uloga Evropske unije
Retrospektiva "ujedinjavanja" Mostara od Košnika do Ešdauna


Ideja o ujedinjenju Mostara koju je inicirao HDZ je pod znakom pitanja. Na to upućuju nedavne propale inicijative oko integracije pojedinih preduzeća i službi u tom gradu. Posebno tu su i opstrukcije punih osam mjeseci konstituisanja vlade HNK. Visoki predstavnik je prilikom boravka u Mostaru (5.6. o. g.) zaprijetio i svojom intervencijom.

Budući da Vlada HNK nije bila formirana do roka koji je odredio visoki predstavnik (srijeda u podne 11.6. t.g.), uslijedile su kazne za SDA i SBiH. Novi rok do ponedjeljka (16.6. t. g.) je ispoštovan i imenovana je Vlada HNK. Poslije ovoga postavljaju se mnoga pitanja. Jedno od njih je - zašto su zastupnici SDA promijenili mišljenje i dali glas za ranije predloženu Vladu za koju nisu glasali na prethodnom zasjedanju Skupštine HNK. Takvih je nedosljednosti bilo i u svih deset zadnjih godina. Lokalna SDA je imala drugačiji stav što se tiče Mostara od centrale u Sarajevu. Sada je Mostar i Hercegovina (možda je preciznije reći HNK) tu gdje jeste. Na žalost, s etno-nacionalnom vlasti u kojoj ima i jedan zastupnik iz reda srpskog naroda koga Srbi nisu birali.(?!)

Pođimo redom. U ”Sporazumu o oživotvorenju Federacije Bosne i Hercegovine”, zaključen u Dejtonu, 10. novembra 1995. g., u tački 2, o Mostaru, stoji i ovo: ”Slažemo se s načelima za Prijelazni statut grada Mostara kao što
je definirano u Aneksu koji čini sastavni dio ovog Sporazuma. Tu se daje rok za njegovo dovršenje do 31.XII 1995. g. kao i zahtjev: da ’Prijelazni statut mora očuvati jedinstvo Grada.’ Dalje, u Aneksu na Sporazum o oživotvorenju Federacije zapisano je i ovo: ”1. Mora se sačuvati pravo i funkcionalno jedinstvo Grada Mostara i 2. Teritorij Grada Mostara obuhvata cijelo područje općine Mostar kako je postojalo 1. januara 1991. godine.”

U daljem toku vode se pregovori oko implementacije cjelokupnog Dejtonskog ugovora o Mostaru. U svojstvu predsjednika Predsjedništva RBiH g. Izetbegović je sugerisao arbitražu o spornim pitanjima (25.1.1996.), rekavši, između ostalog, i ovo: ”Prihvatili smo formiranje više opština u Mostaru, ali samo pod uvjetom da grad ostaje jedinstven i da se uspostavi puna sloboda kretanja Nepodijeljen i slobodan grad je cilj koga se nećemo odreći, jer je to interes svih građana Mostara...”

U februaru 1996. g. Hans Košnik, upravitelj nad Mostarom, potpisuje Prijelazni statut grada, odluke arbitra o upravnim granicama šest u Dejtonu dogovorenih općina i Uredbu o općinskim izborima, čime je ”stvorio pravnu osnovu za novu organizaciju”, kako je rekao tom prilikom. Najviše neslaganja zapadna strana je izrazila povodom formiranja ”Središnje zone”. Zbog toga su izbile demonstracije s nasiljem. Evropska policija je konstatovala da je prilikom nereda na Košnikov automobil ispaljeno 12 hitaca, a da je uništeno 13 automobila Evropske policije i
6 Evropske administracije, ukupno 19 automobila.

KOŠNIKOVA OSTAVKA

Povodom ovih događaja Klaus Mečer je otputovao u Rim da bi upoznao Predsjedništvo EU o stavu administratora Košnika o događajima koji su se desili nakon njegove odluke o granicama šest općina i Centralne zone. A onda vijest o ostavci evropskog administratora Hansa Košnika koja je građane istočnog Mostara pogodila kao grom iz vedra neba. Evo kako sam taj događaj opisao u ratnoj ”Slobodi”:

Na sastanku u Briselu (26.2.1996.) ministrima vanjskih poslova, rekao je Košnik novinarima, - ”Ja sam predao svoj mandat.”

Odluka o Košnikovoj ostavci različito je primljena u komentarima svjetskih medija. Uglavnom, zapadna strana u Mostaru to smatra svojom pobjedom iako je to sramno za evropsku politiku nakon svega što je urađeno Evropskoj uniji i Hansu Košniku. Sjetimo se atentata na njega, nasrtaja rulje demonstranata i na kraju ukidanja njegove arbitraže.

Međutim, mi s istočne obale Neretve nosićemo lijepe utiske s obzirom da se kretao u našoj sredini kad je još pucalo, kad nije bilo ni vode, ni struje, a i pomoć svijeta je tek počela pristizati napaćenom Mostaru. Želio je ujedinjen Mostar, ali, izgleda, to ni njegovim ”gazdama” nije bio cilj.

Ovo što se desilo je sramno za Evropu i za domaći vrh, ali časni ljudi poput Košnika i Oručevića tu igru nisu mogli da prihvate.

Gospodin Hans Košnik kretao se uvijek slobodno u našem Mostaru i s građanima uspostavljao kontakte.

Sjećam se prve maturalne večeri 1994. godine u podrumskim prostorijama nekadašnjeg hotela Bristol - bez struje i pitke vode - uz svijeće i gromoglasni smijeh prvih maturanata s nama je bio i gospodin Hans Košnik. Na licu mjesta uvjerio se u duh ovog naroda, u sasvim neljudskim okolnostima u koje nas je stavio HVO i HV, omladina je ratovala, učila i u svojoj maturalnoj noći pjevala za - budućnost.

Veličina administratora Košnika je bila u tome da je bio s nama i sve to vidio i zapamtio.

Poslije je došao Rimski sporazum koji je u dobroj mjeri dezavuisao Košnikovo rješenje. Mostarci (posebno istočnog dijela grada) u prvi mah bili su zbunjeni takvim Sporazumom, što se pretvorilo u pravu ljutnju. Predsjednik Predsjedništva RBiH g. Izetbegović je zbog toga Mostarcima poslao pismo - poruku. Predsjednik u pismu objašnjava razloge zbog kojih je pristao na Rimski sporazum. Kaže: došao bi u Mostar da lično objasni razloge, ali ga je bolest spriječila i zato se obraća pismom. Na jednom mjestu će reći: ”Za one manje upućene učinit ću jedno objašnjenje: Evropa je ekonomski džin, a politički je uglavnom nemoćna. Zbog načina odlučivanja ona teško može da donese i jednu iole radikalniju odluku. Jer ako, naprimjer, 15 zemalja glasa za neku odluku, a samo jedna protiv, odluke nema. To je, uz ostalo, razlog što je bilo moguće da se pripremi, otpočne i četiri godine vodi genocidni rat u samom srcu Evrope, a da ga ona nemoćno posmatra.”

STRATEŠKI CILJ: JEDINSTVEN MOSTAR

I naš strateški cilj je jasan: jedinstven Mostar i na toj osnovi ojačana Federacija i očuvana slobodna i demokratska Republika... Taj cilj se nalazi na generalnom pravcu ljudskosti i civilizacije i na tom putu ne možemo izgubiti. Posebno ističem i ovo:

”Iz gore rečenog vi ćete sami zaključiti nešto što sam nestrpljivo čekao da vam kažem: odluka o Mostaru kakva god da je - pogrešna ili ispravna moja je i za nju niko nije odgovoran osim mene. Vjerovao sam i vjerujem da će se ona dugoročno pokazati dobrom. Ako to ne bude slučaj, morate znati istinu: ja sam tu odluku donio i ja sam za nju pred istorijom i pred vama odgovoran. Niko drugi.”

Istina se odmah saznala. Ali odluka ”dugoročno” nije, a ni kratkoročno bila ”dobra”. Sve do današnjih dana Rimski sporazum nije u potpunosti implementiran, niti je iko od domaćih političara zbog toga odgovarao - jest Košnik?!

Godine su prolazile. Došla je 2003. HDZ Mostara obznanjuje prijedlog preustroja Mostara u jedinstven grad kao jedna općina. Druga strana, SDA meditira drugačije. Njeni zvaničnici traže ”svoju općinu”. (Možda, ne bez razloga kad se čuju izjave nekih zvaničnika iz HDZ-ea da Bošnjaci imaju Sarajevo, Srbi Banja Luku, a Hrvati bi trebalo da imaju ”svoj stolni grad Mostar”.) Oformljuje se Komisija za izradu Statuta Grada. Visoki predstavnik daje osam principa kojih se Komisija mora pridržavati prilikom izrade Statuta.

U svakom slučaju treba razgovarati, pregovarati i tražiti kompromisno rješenje u boljoj organizaciji grada, a ne u njegovoj rascjepkanosti na neke ćepenke - općine.

Lahko je to reći, ali ako se baci pogled unazad, Evropa ne zna šta hoće, uz pretpostavku da je to u pitanju. Još poodavno (2000-te god.) u svojstvu direktora u Međunarodnoj grupi za krize James Lyon na pitanje novinara Ljiljana: ”Koliko je sredstava Evropska unija uložila u podjelu Mostara?”, je odgovorio:

”Najgore je to što Evropska unija nije podržala Hansa Koschnika, već mu je izmakla tepih ispod nogu. Koschnik je imao jasan zadatak Evropske unije i kada ga je htio ostvariti, tada su ga izdali. Znate na kakve je sve otpore nailazio gospodin Koschnik, ali on nije odustajao od jedinstvenog cilja. U tome ga nisu mogli spriječiti ekstremisti HDZ-a, ali Evropska unija jeste. Definitivno, Evropska unija je vodila sramotnu politiku u Mostaru. Možda to nije bila namjera politike, ali predstavnici Unije nisu imali kičmu da ujedine Mostar, već im je lakše bilo da potroše četiri stotine miliona maraka.”

Ako Evropa zbilja misli na nepodijeljenu Bosnu i Hercegovinu, onda Mostar mora biti podržan u njegovoj cjelovitosti i demokratskom uređenju, bez majorizacije bilo kojeg naroda. Ipak, što me uvjerava (na kraju daje nadu) za takvo rješenje je činjenica da za sadašnji Mostar sa šest općina nema niko novaca.
Hans Košnik
Hans Košnik


Mostar (BH PRESS) ­
Gradonačelnik istočnog dijela Mostara Safet Oručević primio je u četvrtak u oproštajnu posjetu dosadašnjeg administratora Evropske uprave za Mostar Hansa Košnika.

Oručević je Košnika upoznao sa odlukom Predsjedništva općine Mostar prema kojoj će jedan od mostova grada Mostara nositi ime Hansa Košnika, te sa odlukom kojom se dosadašnji administrator EU proglašava počasnim građaninom grada Mostara.

”Vi ste završili svoju misiju administratora za grad Mostar, ali sam uvjeren da tek sada počinje vaša nova misija - misija predstavnika i svojevrsnog ambasadora Mostara u svijetu, koji će nastaviti raditi za interes Mostara i njegovih građana”, rekao je Oručević, te dodao da su Mostarci ponosni što su imali priliku raditi i biti prijatelji sa Hansom Košikom. (Ratna ”Sloboda, 1996. br. 8)


Prethodna · Sadržaj · Slijedeća

Salko M. Pezo: Neretva

Home · Arhiva · Novi broj · Traži/Search · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Časopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobođen je plaćanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-2003 Časopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadržaj obnovljen: 14-05-2004

Design by © 1998-2003 HarisTucakovic, Sweden